Svjetski dan prevencije samoubojstva obilježava se svake godine 10. rujna. Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podizanja svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava, uspostave suradnje među ključnim dionicima te promoviranja znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.
Od tada se svake godine organiziraju prigodne tematske aktivnosti povodom ovog Dana i aktivno djeluje na razvijanju svijesti o problematici i važnosti prevencije samoubojstava.
Samoubojstva u Hrvatskoj, 2026.
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj. Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa na 100 000 stanovnika). U 1985. godini zabilježeno je 1 050 smrti od samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj smrti od samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1 153 slučaja, stopa 24,1/100 000 i 1 156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava.
Analiza trenda za razdoblje od 2001. do 2025. godine pokazala je da ukupna stopa smrtnosti od samoubojstva u Hrvatskoj značajno pada, za 2,3 % godišnje. Pad je nešto izraženiji kod žena (2,83 % godišnje) nego kod muškaraca (2,28 % godišnje). Među regijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama, odnosno Panonska i Sjeverna Hrvatska bilježe više stope smrti od samoubojstava od Grada Zagreba i Jadranske Hrvatske. Muškarci češće od žena umiru od samoubojstva, a ta se razlika u Hrvatskoj povećava. U posljednjem desetogodišnjem razdoblju (2016.-2025.) omjer samoubojstava muškaraca i žena iznosi 3,4:1, u prethodnom (2006.-2015.) iznosi 3,1:1, dok je od 1985.-1994. omjer bio 2,5:1.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Kod djece i mladih u dobi od 10 do 24 godina stopa u promatranom razdoblju ima trend pada uz oscilacije, te se kreće u rasponu od 2,6 (2025.) do 8,7 (2003.) na 100 000. U ostalim promatranim dobnim skupinama (25-39, 40-64 i 65+ godina) bilježi se izraženiji pad stope smrtnosti od samoubojstava, uz oscilacije u pojedinim godinama.
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2025. godini udio samoubojstva vatrenim oružjem u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 16,8 %.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU27. U 2023. godini prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice iznosila je 10,4/100 000, za dob do 65 godina 8,8/100 000, a za dob iznad 65 godina 17,1.
Izvor: HZJZ