Šunka, vrat, lopatica, mladi luk, hren, kuhana jaja, domaći svježi sir s kajmakom i lukom, domaće pečene krvavice s kukuruznim žgancima, nabujak sa šunkom i povrćem, domaći masni kruh, rezanci s makom, štruklji, kukuružnjača i kukuruzna zlevanka samo su dio onoga što su mogli kušati posjetitelji druge po redu manifestacije koja slavi zagorsku tradiciju Uskrsa. Za razliku od prošle godine kada je gastromanifestacija Zagorski Uskrs održana ispred prostorija našičke Udruge Zagoraca Kaj, inače organizatora subotnjeg događaja, ove godine zagorski uskrsni običaji odvijali su se na glavnom našičkom trgu. Glavni razlog pokretanja ove manifestacije, istaknula je predsjednica Udruge Kaj Snježana Fridl, bio je da se ljudima pokažu tradicionalni uskršnji običaji zagorskoga kraja, koji nisu pali u zaborav i zadržani su do danas u zagorskim obiteljima našičkoga kraja. Tako su osim uskrsnih jela, predstavljeni i blagdanski kolači po starim receptima zagorskih baka i prabaka. Zagorske delicije pripremile su članice Udruge Kaj, ali i KUD-a Zagorci iz Beljevine, koji se ove godine uključio u manifestaciju. Posjetitelji su mogli vidjeli, ali i okusiti bučnicu, kiflice, starinske pite, kuglof, šapice, oblatne, perece, pogačice, buhtle, s pekemezom i sirom, salenjake… Zagorke su oduševile i stolnjacima i starinskim posuđem, a neki kolači bili su krasno složeni u košaricama i zemljanim posudama medenicama.
– Pripremili smo autohtone slastice prema receptima što smo ih naslijedile od majki, baka i prabaka. Ovakvim manifestacijama pokazujemo svu raskoš blagovanja zagorskog Uskrsa, ali i čuvamo gastronomsku tradiciju Zagorja – kazala je Adrijana Ilišin, predsjednica KUD-a Zagorci.
Posebnu pozornost izazvao je živi zec iz uzgajivačnice obitelji Fridl iz Đurđenovca, koji je uveseljavao najmlađe, a simbolizirao je tradiciju donošenja uskršnjih darova u gnijezdu.
Zanimljive su bile i pisanice obojane pomoću ljuske crvenog luka. ”Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Uglavnom se koriste ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Crna boja pisanica dobila bi se čađom ili bobicama duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Zelena boja se dobila od špinata, koprive ili poriluka. Jaja se mogu staviti u najlonsku čarapu, ispod postaviti neku travu, listić ili djetelinu tako da bi onda nakon farbanja ostao zanimljiv ukras. Poseban sjaj jaja dobiju premazivanjem komadom slanine”, pojasnila je tehnike bojanja pisanica Štefica Čelig iz Beljevine.
Zbog vjetrovitog vremena, nije pokazan tipičan običaj za Zagorje, a to je paljenje vuzmenke, uskrsnog krijesa, uz druženje, jelo i piće. Vuzmenka se palila u noći Velike subote i gorila je sve do uskrsnog jutra. Stari zagorski običaj još je uvijek uobičajen u mjestu Beljevina, i danas je to natjecanje koja će vuzmenka biti najveća i najljepša.
{gallery width=200 height=133}Slike_tekstovi/2015/3mjesec/30/v3{/gallery}