Vlada Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o šumama

Vlada Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o šumama

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME



U Banskim dvorima održana je  83. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točaka dnevnog reda.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Prijedlog zakona o šumama, kazavši da se njime uređuje sustav i način upravljanja, korištenje i raspolaganje šumama i šumskim zemljištima, kao prirodnim bogatstvom, s ciljem osiguranja gospodarenja na načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti.

„Prijedlogom zakona o šumama omogućit će se otklanjanje poteškoća koje su se pokazale u provedbi važećeg Zakona te će se skratiti i ubrzati administrativni postupci kod ostvarivanja prava ili utvrđivanja obveza koje se odnose na šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, ali i onih koje se odnose na šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih osoba, čime će pridonijeti kvaliteti gospodarenja šumama i šumskim zemljištem“, naglasio je ministar.

Ovim zakonom, rekao je ministar, kvalitetnije se utvrđuje namjena sredstava prikupljenih od općekorisne funkcije šuma (OKFŠ ), pojasnivši da je riječ o naknadi koju su do sada plaćale sve pravne i fizičke osobe koje su u Hrvatskoj obavljale gospodarsku djelatnost. Istaknuo je  da se sada plaćanja općekorisne funkcije šuma oslobađa 90 posto dosadašnjih obveznika,  odnosno 181 tisuća korisnika, što znači da sve fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a ostvaruju prihod manji od 3 milijuna kuna u potpunosti su oslobođeni ove naknade.

Ministar je naveo da Zakon omogućuje da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase kao novog energenta za potrebe dosadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

„Način dodjele šumskog zemljišta uredit će se uredbom Vlade, a najvažniji kriterij, kad govorimo o stočarima, je da će se zakup dati korisniku temeljem domicilnosti i broja stoke koji posjeduje“, kazao je ministar.  

Izvijestio je da  po novom Prijedlogu zakona gradovi mogu prenamijeniti opožareno zemljište nakon 10 godina i to uz suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koje je nadležno za donošenje prostornih planova. Po važećem zakonu rok za prenamjenu je 5 godina.

Ministar je kazao da se uvodi i elektronička evidencije cijelog šumskog gospodarskog područja Republike Hrvatske, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara.

Uvodi se i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, a mali i srednji se oslobađaju određenih troškova. 

Ministar Tolušić rekao je da Prijedlog zakona predviđa izdvajanje namjenska sredstva, a koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije u Hrvatskoj. „Ta će se sredstva u 2019. vidjeti na stavci Ministarstva poljoprivrede, otprilike bi to moglo biti oko 80 milijuna kuna na godišnjoj razini, a ta će se sredstva plasirati u nove tehnologije u drvnu industriju“, poručio je.

Naveo je da se novim zakonom uređuje i postupak izdvajanja pojedinog šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Ono što se u katastru vodi kao vrt, oranica, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik i slično, može se izdvojiti iz šumsko-gospodarskog područja i staviti u svrhu poljoprivredne uporabe. „To je do sada stvaralo veliki problem jer je dobar dio zemljišta, koji je imao poljoprivrednu namjenu, obrastao i pretvorio se u šumsko zemljište i sada se opet može privesti poljoprivrednoj svrsi“, zaključio je.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izvijestio je da se ovim prijedlozima transponira direktiva o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu. Također, usvajaju se prijedlozi Odbora Vijeća Europe MONEYVAL, čija je preporuka da se ojača nadzor članova uprave dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Prijedloga zakona omogućuje se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) da u postupcima izdavanja suglasnosti za stjecanje kvalificiranih udjela i za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prikupi podatke o pravomoćnoj osuđivanosti od nadležnih tijela, kako bi se spriječilo da stjecatelji kvalificiranih udjela ili članovi uprave postanu osobe koje su suradnici osoba osuđenih za kaznena djela.

Ministar Pavić izvijestio je da u 3. mirovinskom stupu odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima za sada štedi gotovo 300 tisuća ljudi te da je u njima 4 milijarde kuna, dok je u drugom stupu 92 milijarde kuna.

Obrazlažući Prijedlog programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. –2020., ministar financija Zdravko Marić kazao je da se Program temelji na potrebama korisnika, ali i europskim zahtjevima koji su definirani Statistical Requirements Compendiumom.

Program statističkih aktivnosti RH 2018. – 2020. obuhvaća prioritetna područja i aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se Program odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka.

Također, ministar financija Zdravko Marić predstavio je i Prijedlog Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine, koji obuhvaća pregled svih statističkih istraživanja, odnosno razvojnih aktivnosti koje nositelji službene statistike namjeravaju provesti u 2018. godini.

Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine planirana je provedba ukupno 280 statističkih aktivnosti, a od toga 158 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 78 statističkih istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 44 razvojne aktivnosti. Od ukupno 280 statističkih aktivnosti, Državni zavod za statistiku će u 2018. provesti 232 aktivnosti.

Vlada je na sjednici usvojila i Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u 2018. godini, kojim se predlaže da se pregledi organiziraju za hrvatske branitelje koji su u borbenom sektoru u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali više od 300 dana te hrvatske branitelje u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji, ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da će se temeljem navedenog Programa sklopiti pojedinačni sporazumi o suradnji između Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, općih i županijskih bolnica te kliničkih bolničkih centara s područja cijele Republike Hrvatske kojima će se definirati uvjeti provedbe, trajanje te uvjeti i način plaćanja usluga.

Vlada je donijela i odluke o isplati materijalnih prava i drugih naknada za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, u visini i na način na koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima, a s obzirom na to da pregovori o sklapanju novih kolektivnih ugovora nisu uspješno okončani do kraja veljače 2018. godine.

Stoga se pojavila pravna praznina po pitanju materijalnih prava i drugih naknada koje po osnovi rada ostvaruju zaposlenici u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, jer je produžena primjena prava temeljem kolektivnog ugovora istekla 1. prosinca prošle godine, a koja se ovim odlukama popunjava.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je uvjerenje da će ove odluke biti ohrabrujuće za dijalog ministrice Blaženke Divjak i prosvjednika koji su sada ispred Ministarstva znanost i obrazovanja.

Govoreći o Uredbi o određivanju lučkog područja luke Vukovar, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o određivanju lučkog područja luke Vukovar, kojom je definirano lučko područje luke Vukovar otvorene za javni promet. Navedeno lučko područje je u skladu s dokumentima prostornog uređenja i planskim osnovama za upravljanje vodama. Ukupna površina lučkog područja po navedenoj Uredbi iznosi 547.490,50 m², od čega kopneni dio iznosi 243.806,61 m², dok ostatak od 303.683,89 m² čini vodeni dio.

Dijelom, ovako utvrđenog, lučkog područja prolazi neelektrificirana jednokolosiječna željeznička pruga Vinkovci – Vukovar, u dužini od 18,7 km i površini od 58.181,60 m²,  koja  povezuje željezničku prugu koridora RH1 (bivši X. paneuropski koridor) sa VII. paneuropskim koridorom, riječnim plovnim putem na Dunavu na teritoriju Republike Hrvatske.

Ministar Butković pojasnio je da potreba donošenja nove Uredbe o određivanju lučkog područja luke Vukovar proizlazi iz potrebe smanjenja lučkog područja (od 547.490,50 m² na 489.308,90 m²),  a sve u svrhu realizacije projekta „Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar, I faza“.

Projektom je predviđena rekonstrukcija cijele pružne dionice za brzinu od 120 km/h, elektrifikacija sustavom 25kV/50Hz, nadogradnja kolodvora Vukovar i Vukovar – Borovo Naselje, te dva stajališta (Nuštar i Bršadin – Lipovača), obnova kolodvorske zgrade, perona, obnova postojećeg mosta “Vuka” i izgradnja novog mosta “Bobotski kanal”, te četiri nova propusta.

Ministar je izvijestio da je ukupna procijenjena vrijednost Projekta 89.761.846 eura s PDV-om, od čega je planirano sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u iznosu od  54.642.153 eura, što je 85% prihvatljivih troškova Projekta koji iznose 64.284.886 eura.

Obrazlažući Zaključak o postupku realizacije projekta obnove i rekonstrukcije Donjeg mosta i Gornjeg mosta u Gradu Ninu, ministar Oleg Butković podsjetio je da su u katastrofalnoj poplavi koja je pogodila grad Nin u rujnu 2017. godine, između ostalog, znatno oštećena i djelomično uništena dva povijesna mosta koja su pod zaštitom kao spomenici kulture. 

Ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da osigura uvrštenje projekta obnove i rekonstrukcije Donjeg mosta i Gornjeg mosta u Gradu Ninu u godišnji plan građenja i održavanja državnih cesta za 2018. godinu.

Ministar je kazao da su Financijska sredstva u iznosu od 27 milijuna kuna (bez PDV-a) za provedbu ovih projekta predviđena u Financijskom planu Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcijama plana za 2019. i 2020. godinu.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da Vlada Republike Hrvatske prima na znanje te pozdravlja odluku Vlade Republike Malte o ukidanju ograničenja zapošljavanja državljana Republike Hrvatske, koja je Vladi Republike Hrvatske službeno dostavljena 28. veljače 2018. godine.

Vlada je donijela i Odluku o uređenju međusobnih obveza i potraživanja između Ministarstva financija i Centra za restrukturiranje i prodaju.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je CERP pravni slijednik obveza Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), a koja je bila pravni slijednik svih obveza Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). 

„Slijedom toga, CERP u svojim poslovnim knjigama i bilanci knjiži obveze prema Ministarstvu financija te na dan 31. prosinca 2017. one iznose 1,76 milijardi kuna. Nešto više od tri četvrtine ovih obveza nastao je u razdoblju prije oko 15-ak godina, najvećim dijelom između 2002. i 2004. godine“, pojasnio je ministar Marić. Kazao je i da CERP ima potraživanja prema Ministarstvu financija u iznosu od 98,37 milijuna kuna. 

Državni ured za reviziju je u nekoliko navrata, zadnji put u izvješću o reviziji CERP-a i državnog proračuna za 2015. godinu, uzimajući u obzir iznos preuzetih potpuno nenaplativih potraživanja od pravnih prednika CERP-a, naložio da se usklade međusobna potraživanja i obveze Ministarstva financija i CERP-a. 

Navedene obveze CERP-a u najvećoj mjeri preuzete od njegovih pravnih prednika te su znatno veće od potraživanja tog centra od Ministarstva financija te otežavaju i poskupljuju kreditno zaduživanje CERP-a kod poslovnih banaka, a time se otežava i onemogućuje izvršavanje njegovih zakonskih nadležnosti. Naime, banke te obveze tumače kao prezaduženost odnosno kreditnu nesposobnost CERP-a. 

Stoga je Vladi i predložena odluka o uređenju međusobnih odnosa Ministarstva financija i CERP-a, a kojom bi se veći dio od ukupno 1,76 milijardi kuna potraživanja Ministarstva prema CERP-u otpisao. 

Odluka, naime, predviđa da se kompenzira iznos od 98,37 milijuna kuna potraživanja CERP-a prema Ministarstvu financija, a da se potraživanje Ministarstva u iznosu od 190,05 milijuna kuna s osnova otkupa potraživanja od Hrvatske poštanske banke regulira sukladno vladinim odlukama iz lipnja 2013. i ožujka 2014. godine, dok bi se najveći dio, oko 1,48 milijarde kuna, otpisao. Većina tih potraživanja, gotovo 1,03 milijarde kuna, nastala je u razdoblju od 2002. do 2004. godine, a preostalih 450,6 milijuna kuna u razdoblju od 2013. do 2017. godine, istaknuo je ministar financija.

„Ovom odlukom poslovne knjige i financijski izvještaji CERP-a davat će realnije informacije o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja CERP-a“, zaključio je ministar Marić.  

Pročitajte još

Učitavanje...