Djeca i mladi u Hrvatskoj sve češće koriste alate generativne umjetne inteligencije kao dio svoje svakodnevice, ponajprije za školu, učenje i rješavanje zadataka, ali i za razgovore, savjete i istraživanje tema koje ih zanimaju. Pokazuju to i nacionalni rezultati međunarodnih istraživanja o digitalnim navikama djece koje je provelo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu, prema kojima su alati umjetne inteligencije već postali dio digitalnog okruženja djece i mladih.
Prema podacima istraživanja, gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, dok je najčešća svrha korištenja vezana uz školu. Uz pomoć umjetne inteligencije pišu eseje i priče te ju koriste za objašnjavanje i sažimanje gradiva. Istodobno, oko petine djece navodi da u posljednjih mjesec dana uopće nije koristilo alate umjetne inteligencije, što upućuje na razlike u pristupu, znanju i digitalnim vještinama.
Istraživanja Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu dodatno pokazuju da djeca umjetnu inteligenciju najčešće koriste iz praktičnih razloga. 13 % djece navodi kako im AI pomaže da lakše obave zadatke, 11 % da štedi vrijeme, a 9 % ispitane djece smatra da uz uporabu umjetne inteligencije postižu bolje školske rezultate. S druge strane, među djecom koja ne koriste umjetnu inteligenciju, gotovo 40 % navodi da im nije potrebna, dok više od četvrtine djece ne zna dovoljno o tim alatima da bi ih koristilo.
Istovremeno, dio djece izražava zabrinutost, oko 16 % djece brine privatnost i dijeljenje osobnih informacija, dok 12 % smatra da umjetna inteligencija može davati netočne ili izmišljene informacije. Ta podijeljena slika jasno pokazuje koliko je važno djecu ne samo štititi, nego ih i osnaživati znanjem i vještinama za odgovorno korištenje novih tehnologija.
„Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, ona je već dio dječje svakodnevice. Djeca je koriste spontano, često bez jasnih smjernica, a odrasli nerijetko kasne u razumijevanju tih alata. Naša je odgovornost osigurati da djeca umjetnu inteligenciju koriste sigurno, kritički i u svoju korist, a ne na vlastitu štetu. To se postiže razgovorom, edukacijom i jasno postavljenim pravilima.” – kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.