Ericsson Nikola Tesla proglašen je najboljim velikim izvoznikom u 2025. godini, Decospan Mato Furnir najboljim srednjim izvoznikom, dok je tvrtka Proizvodnja PG dobila priznanje za najboljeg malog i mikro izvoznika. Nagrade su dodijeljene tijekom konvencije koju je organizirala Udruga Hrvatski izvoznici. Najboljim obrtnikom izvoznikom proglašen je Žarko Ban, odnosno njegov obrt Hi-Kon, dok je tvrtka Altpro ponijela titulu najinovativnijeg izvoznika. Specijalna nagrada za tehnološki proboj u izvozu pripala je osječkoj tvrtki Orqa.
U kategoriji „Rastuća tržišta – najbolji izvoznik u Tursku” Zlatni ključ dobila je tvrtka E.G.O. Elektro-komponente, dok je Hydromat proglašen najuspješnijim izvoznikom u Egipat. Najbolji izvoznik u Kanadu je Končar energetski transformatori, a u Saudijsku Arabiju Vertiv Croatia.
Saint Jean Industries proglašen je najboljim izvoznikom u Francusku, Belupo u Slovačku, a Pliva u Sjedinjene Američke Države. U kategoriji izvoza u Mađarsku nagrađena je tvrtka LTH Metalni lijev, u Austriju Končar – Distributivni i specijalni transformatori, u Srbiju Vetropack Straža, a u Bosnu i Hercegovinu Podravka.
Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Italiju dobila je tvrtka Carel Adriatic, u Sloveniju AD Plastik, a u Njemačku Empwr.
Ćorić: Izvoz je jedan od ključnih stupova gospodarskog razvoja
Izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, u svojem je obraćanju naglasio da je značaj hrvatskog izvoznog sektora često veći nego što se u javnosti ponekad pretpostavlja. Usporedio je aktualne pokazatelje s razdobljem prije hrvatskog ulaska u Europsku uniju te istaknuo da je hrvatski robni izvoz u tom razdoblju povećan dva i pol puta, dosegnuvši 25,7 milijardi eura.
„Izvoz je jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarskog razvoja proteklih godina. Posebno ohrabruju rezultati izvoza usluga izvan turističkog sektora. Prihod hrvatskih izvoznika usluga na inozemnim tržištima učetverostručen je u posljednjih 13 godina i dosegnuo oko 6 milijardi eura. Riječ je o djelatnostima visoke dodane vrijednosti – od IT-a i poslovnih usluga do inženjeringa”, poručio je Ćorić.
Dodao je kako je hrvatski izvozni sektor jedan od najvećih dobitnika europskih integracija kroz koje je Hrvatska prošla u posljednjih 13 godina. Naglasio je i da se Hrvatska danas može pohvaliti dugim razdobljem gospodarskog rasta, koje, uz kraće prekide, osobito na početku pandemije, traje cijelo desetljeće.
Ćorić je istaknuo da je izvozni sektor najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva, ali i da se suočava s velikim izazovima – od geopolitičke nesigurnosti do manjka radne snage, s čime će se Europa suočavati i u idućim desetljećima. Prema njegovim riječima, Vlada izvoznicima pomaže stabilnom politikom, stabilnim makroekonomskim okruženjem te poticajima koji otvaraju prostor za povećanje produktivnosti. Veliki potencijal daljnjeg rasta vidi u IT sektoru, kreativnim industrijama, ali i u velikim gospodarskim sustavima.
Nagrada kao poticaj za daljnji iskorak na međunarodna tržišta
Uime nagrađenih prisutnima je zahvalio predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle Siniša Krajnović, koji je istaknuo da je nagrada Zlatni ključ snažan poticaj svim nagrađenim tvrtkama za daljnji iskorak na međunarodna tržišta.
„Ova je nagrada posebno važna jer dolazi iz zajednice koja prepoznaje koliko je izvoz važan za razvoj hrvatskog gospodarstva. Zlatni ključ za nas je priznanje, ali i dodatna obveza da nastavimo snažno razvijati svoje poslovanje na međunarodnim tržištima”, poručio je Krajnović.
Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Davor Baković upozorio je na izazove koji sve snažnije utječu na europsko i hrvatsko gospodarstvo. Među ostalim, istaknuo je da je energija postala geopolitičko oružje, a posebno se osvrnuo i na demografske probleme.
Naglasio je kako postoji strah da bi Europa, unatoč trenutačno snažnoj poziciji, zbog demografskih problema i sve starijeg stanovništva sve više mogla financirati prošlost, a sve manje budućnost. Uz starenje stanovništva i pad nataliteta, upozorio je da ulazimo u desetljeće u kojem bi najveća nestašica mogla biti – nestašica ljudi.
Izvor: Ministarstvo financija