Dodala je kako na svojim putovanjima u inozemstvo nikada ne propušta susrete s iseljenim Hrvatima, pogotovo mladima te kako već duže vrijeme želi upozoriti na njihove probleme, želje i planove povratka, poteškoće, ali i pozitivna iskustva.
„Nije potrebno posebno istaknuti kako je svaki pojedini iseljenik koji se vrati u Domovinu izniman dobitak za Hrvatsku, iz koje se posljednjih godina sve više mladih iseljuje. Nije potrebno ni posebno upozoravati kako svaki pojedini povratnik zaslužuje svu moguću pomoć nadležnih institucija, ponajprije lokalne zajednice, kako bi se što prije integrirao ne samo u gospodarski nego i u društveni život Hrvatske“, istaknula je Predsjednica.
Kazala je kako smo dužni pružati pomoć našim iseljenicima , potencijalnim povratnicima, ne samo zato što je iseljeništvo imalo ključnu ulogu u pomaganju Domovini kroz cijelu povijest, a pogotovo u obrambenom Domovinskom ratu. Tu im pomoć moramo pružiti jer su iznimno potrebni našem društvu kako bismo zajednički stvarali bolji standard i životne uvjete u budućnosti, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Kao cilj i namjeru organizacije okruglog stola Predsjednica je navela poticanje dijaloga u javnosti, u medijima, kako u iseljeništvu, tako i u zemlji, o prijedlozima konkretnih mjera koje je nužno provesti, koje bi pridonijele rješavanju i akutnih i kroničnih problema, te tako mladim povratnicima vratile povjerenje u sustav i motivirale za ostanak u domovini.
U raspravi na okruglom stolu, uz Predsjednicu Republike sudjelovali su predstavnici resornih ministarstava i drugih nadležnih institucija te mnogi mladi povratnici iz iseljeništva koji žive, rade ili se školuju u Hrvatskoj.
Nakon održane rasprave, predsjednica Grabar-Kitarović iznijela je nekoliko preporuka na temelju zaključaka okruglog stola „Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj“ istaknuvši kako cilj preporuka nije ulaziti u izvršne ovlasti Vlade Republike Hrvatske.
Zaključno obraćanje Predsjednice Republike:
„Čuli smo danas ponovno, i to od naših najmlađih sudionika, koliko je potrebna reforma školstva u Hrvatskoj i kako nam upravo iseljenici – povratnici sa svojim pozitivnim iskustvima mogu pomoći na putu do primjerenog, suvremenog kurikuluma. Ovdje okupljeni povratnici dali su i prijedlog hrvatskim sveučilištima da olakšaju studentsku razmjenu za Hrvate izvan domovine, svojevrsni „Hrvatski Erasmus“, a treba provjeriti i je li moguće prihvaćanje upisa studenata povratnika bez polaganje hrvatske državne mature.
Svjesni kako je jedna od prvih i težih zapreka jezična barijera, odnosno nedovoljno poznavanje materinjeg jezika, koje je veće što je veća udaljenost od Domovine, potrebno je svakako osnažiti i poduprijeti vrijedan rad i programe Croaticuma na našim sveučilištima. Treba podržati i prijedlog osnivanja Centra za hrvatske studije na području Južne Amerike (po modelu kakav već postoji u Australiji na Sveučilištu Macquire). Vjerujemo i kako bi od velike pomoći našim iseljenicima i njihovoj djeci bili on-line nastavni programi i pomagala za učenje hrvatskoga jezika.
A kada već spominjemo prednosti globalne mreže koja premošćuje sve krajeve svijeta, prema prijedlogu naših mladih poduzetnica koje su iz Australije uspjele u Splitu uspješno osnovati i voditi hostele i restorane, potrebna je jedinstvena internetska platforma gdje će se povratnicima – poduzetnicima ponuditi ujedinjene informacije kako bi što lakše prebrodili našu administraciju.
Čuli smo i niz preporuka kako treba pojednostaviti birokraciju, olakšati stjecanje državljanstva i dobivanje isprava. Znajući za iznimno složena i isprepletena rodbinska nasljedstva (kada jednu kuću treba podijeliti na pet obitelji), treba što prije pojednostaviti rješavanje imovinskih pitanja, potaknuti ulaganja i pokretanja posla, kao i zapošljavanje povratnika, pogotovo u deficitnim profesijama, jer godinama bilježimo i manjak radnika. Treba osim toga i senzibilizirati lokalnu upravu o problematici povratnika te ih potaknuti na donošenje mjera kojima bi privukli pogotovo mlade povratnike.
Treba pohvaliti posebne napore koji se poduzimaju na ostvarivanju iznimno potrebne imigracijske politike u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Posebno je ohrabrujuće čuti kako resorna ministarstva donose sve više paketa mjera kojima će ne samo nama u zemlji, nego i iseljenicima koji se žele vratiti, osigurati bolju, pozitivniju klimu za poduzetništvo i ulaganje. Kao članica Europske unije, Hrvatska je ostvarila značajan napredak u odnosu na prethodno razdoblje u gospodarstvu, no i dalje se hrvatski propisi što više trebaju usklađivati s europskim regulativama kako bi se potaknula optimalnija klima za ulaganje hrvatske dijaspore u svoju Domovinu.
I na samom kraju, iznimno sam ponosna što ste svi vi pokazali pozitivne strane povratka, što niste požalili što vas je nostalgija, duboka i jaka onoliko koliko je davan bio odlazak vaših predaka u emigraciju, dovela korijenima, nazad u Domovinu.
Zahvalni smo vam što ste prepoznali i danas istaknuli pozitivne strane života u Hrvatskoj, dobrobit ove naše prekrasne zemlje, koje mi često zaboravljamo i uzimamo ih „zdravo za gotovo“. Zadovoljna sam i što niste usvojili mentalitet samodostatnog kritiziranja, već ste nam kroz konstruktivnu kritiku dali prijedloge rješenja.
Hvala vam na vašem optimizmu i hrabrosti, hvala vam što niste posustali pred raznim zaprekama koje često nemaju nikakvog smisla, ali u stanju su potpuno zakočiti napredak ne samo pojedinca, nego i razvoj cijelog društva.< /p>
Nakon ovog okruglog stola nastaviti ćemo pratiti put i podupirati provedbu današnjih zaključaka u suradnji sa svima vama, jer kao što smo se i danas složili, svi zajedno želimo što bolju budućnost naše Domovine. Ovo naime nije ni prvi, a kamoli posljednji, nego tek jedan u nizu koraka dobrodošlice našim povratnicima i iseljenicima.“