Dostupnost sigurne i kvalitetne hrane, održiva poljoprivreda i borba protiv gladi u središtu su Svjetskog dana hrane, koji se obilježava danas, 16. listopada. Ovogodišnje obilježavanje pod sloganom „Inovacije danas – održiva prehrana sutra“ ističe važnost znanja, tehnologije i suradnje u osiguravanju cjenovno pristupačne i nutritivno vrijedne hrane za sve.
Datum obilježavanja povezan je s osnivanjem Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), osnovane 16. listopada 1945. godine. Svjetski dan hrane prilika je za upozoravanje na glad, siromaštvo i prepreke zbog kojih brojnim ljudima odgovarajuća prehrana ostaje nedostupna.
Glad i dalje pogađa stotine milijuna ljudi
Prema izvješću Ujedinjenih naroda o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu za 2026. godinu, tijekom 2025. s glađu se suočavalo približno 645 milijuna ljudi, odnosno 7,8 posto svjetskog stanovništva. Iako je broj gladnih smanjen treću godinu zaredom, napredak je i dalje prespor i neujednačen. Oko 2,69 milijardi ljudi nije si moglo priuštiti zdravu prehranu.
FAO upozorava da se u svijetu već proizvodi dovoljno hrane za sve stanovnike, ali sukobi, gospodarska nestabilnost i klimatske nepogode otežavaju njezinu dostupnost. Izazov je osigurati da sigurne i hranjive namirnice redovito budu dostupne ljudima, po cijenama koje mogu platiti.
Znanje i inovacije za otporniju poljoprivredu
Ovogodišnja tema naglašava da inovacije obuhvaćaju mnogo više od novih uređaja i digitalnih alata. Među njima su bolje prilagođene sorte poljoprivrednih kultura, dostupnije savjetovanje, razmjena iskustava, udruživanje proizvođača te učinkovitiji načini skladištenja, prijevoza i prodaje hrane. Važno mjesto imaju i provjerena tradicionalna znanja o gospodarenju zemljištem i vodom. Povezivanjem znanstvenih dostignuća s iskustvom poljoprivrednika mogu se unaprijediti proizvodnja i opskrba hranom te bolje očuvati prirodni resursi. FAO zato naglašava važnost suradnje proizvođača, znanstvenika, poduzetnika i donositelja odluka u stvaranju sustava koji će moći odgovoriti na buduće izazove.
Velike količine hrane završavaju u otpadu
Istodobno s problemom gladi, svijet se suočava s velikim količinama otpada od hrane. Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), objavljenom 2024. godine, u kućanstvima, ugostiteljstvu i maloprodaji tijekom 2022. nastalo je približno 1,05 milijardi tona otpada od hrane, uključujući nejestive dijelove. Kućanstva su činila oko 60 posto te količine. Bacanje hrane ima i gospodarske i okolišne posljedice. Uz izgubljene namirnice nepotrebno se troše voda, energija, zemljište i rad uloženi u njihovu proizvodnju, dok gubitci i otpad od hrane pridonose emisijama stakleničkih plinova.
Odgovornije navike počinju planiranjem
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu među praktičnim koracima za smanjenje bacanja hrane preporučuje planiranje obroka i kupnje, provjeravanje zaliha te pravilno čuvanje namirnica. Proizvode koje treba ranije potrošiti korisno je držati na vidljivome mjestu, a količine koje se kupuju i pripremaju prilagoditi stvarnim potrebama kućanstva. Važno je razumjeti i oznake na pakiranjima. Oznaka „upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane i takvu hranu ne treba konzumirati nakon navedenog datuma. Oznaka „najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu, pa njezin istek ne znači automatski da je namirnicu potrebno baciti, uz uvjet da je pravilno čuvana i da se poštuju upute na pakiranju.