Odgojiteljica Silva Jančula iz Našica već šest godina bavi se restauracijom starog namještaja. Kako navodi, ideja za ovu vrstu hobija javila se prilikom kupnje kuće gdje je zatekla stari, kvalitetni namještaj te ga je odlučila preurediti. Smatra kako nije nužno uvijek kupiti novo, možda i manje kvalitetno, nego je uz malo truda i znanja, moguće obnoviti stare i vrlo kvalitetne komade namještaja. Stari namještaj pronalazila je na različitim mjestima, buvljacima, sajmovima starina, društvenim mrežama, u susjedstvu, a sada je u fazi kada ne traži više namještaj, već namještaj pronalazi nju.
“Ljudi se javljaju i govore mi kako imaju namještaj koji im ne treba. Često i prolaskom kroz susjedstvo nailazim na namještaj koji su susjedi htjeli baciti, a ja kad ga ugledam, vidim ga u nekoj drugoj boji i detaljima. Neke žene teško odole dobrim cipelama, a ja lijepom komadu namještaja.” – kazuje Jančula. Namještaj se možeš urediti različitim tehnikama, bojama, detaljima, a Silvinoj mašti i kreativnosti nema kraja. Ideje za uređenje namještaja najčešće pronalazi na internetu i društvenim mrežama.
Silva Jančula sudjeluje, a i sama organizira radionice na kojima upoznaje ljude istih interesa s kojima dijeli znanja i iskustva.
“Prije 6 godina organizirala sam prvu radionicu u svom domu. Pozvala sam nekoliko prijateljica i učile smo osnove salvetne tehnike. S godinama i vježbom postajemo sve bolje. Interesi se proširuju, kroz različite radionice upoznajem nove tehnike i materijale.” – ističe Jančula i naglašava da kada osobu nešto interesira, za to uvijek nađe vremena i volje, a učenju nema kraja. U Našicama je prije nekoliko godina organizirana i međunarodna radionica koju su realizirali veliki kreativac iz Atene, dvije kreativke iz Beograda, kojoj su prisustvovali ljudi iz Splita, Vukovara, Ljubljane, Slavonskog Broda, Đakova, Zagreba, Beograda. “Mnogo učim s YouTube kanala, sate i sate znam provesti gledajući kako to rade drugi, ali ipak su mi radionice u živo draže jer se družimo, upoznajemo i učimo zajedno.” – navodi Jančula koja je otvorila i Facebook stranicu na kojoj izlaže svoje radove.
Velika joj je želja kupiti kompresor i naučiti raditi s njim. Kako kazuje, radi s malim spužvastim valjkom jer voli njegovu teksturu te kistom s kojim ulazi u teže dostupna mjesta. Uz to, radi samo i jedino bojama na bazi akrila, vode. Te boje se brzo suše, nemaju miris, može s njima raditi u zatvorenom prostoru, a pribor pere vodom, znači bez otapala, tj. razrjeđivača. Potrebno je mnogo poteza rukom i malim spužvastim valjkom kako bi obojila sve plohe.
“Jako mi je važna jačina svjetlosti na kojoj radim zbog miješanja boje. Nije mi se jednom dogodilo da navečer miješam boju, a ujutro na danjem svjetlu se neugodno iznenadim što sam to zamiješala. Na danjem svjetlu najbolje vidim sve obojeno, svaki detalj, svaku plohu, svaku greškicu.” – rekla je Silvija navodeći kako uređenje jednog komada namještaja, načinom na koji ona radi, iziskuje mnogo vremena i truda.
Osim namještaja izrađuje i mnogo ukrasno – uporabnih predmeta. Ova kreativna odgojiteljica voli reciklažu. Kako kazuje, od obične staklene, boce, odrezanih nogavica hlača, trenirke, gaze, pokidane posteljine, stare haljine, napravi neki ukrasni predmet. Od stare tkanine uz dodatak detalja na slikarskom platnu napravi sliku, a drveni tokareni stupčić uz malo detalja i boje postaje vrlo elegantan svijećnjak. Silvija rado poklanja svoje ukrasne predmete, ali kako navodi, samo ljudima koji znaju cijeniti ručni rad jer neki u tom predmetu možda vide samo prašinjara, tj. nešto što će samo skupljati prašinu.
“Svatko od nas se s godinama mijenja i mijenjaju se naši interesi, tako i ja, tko zna što će me zanimati za koju godinu. Uz posao u vrtiću, uz posao majke, supruge, domaćice, još jednog hobija, pronalazim vrijeme i za kreativan rad, to je moja kreativna meditacija, koja smiruje moj nemirni duh.” – rekla je Jančula i navodi kako su njezini ukućani naviknuli na kreativan nered u kući i da stalno nešto “dovlači” doma. Važno je u životu pronaći sebe u nečemu, dati sebe tamo gdje možemo, poručuje našička odgojiteljica.