Hrvatski dan šećerne bolesti obilježava se 14. svibnja, a uveden je 2022. godine odlukom Hrvatskog sabora na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o dijabetesu, poticanje preventivnih mjera te unapređenje kvalitete zdravstvene skrbi za osobe koje žive s ovom bolešću u Hrvatskoj.
Dijabetes je kronična bolest kod koje dolazi do poremećaja u prijenosu glukoze iz hrane u stanice organizma. Osobe s dijabetesom ili ne proizvode dovoljno inzulina ili ga njihov organizam ne koristi na odgovarajući način. Razlikuju se tri osnovna tipa dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes, koji se javlja tijekom trudnoće.
Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna. Od ukupno 3,4 milijuna osoba koje su u 2024. godini umrle zbog šećerne bolesti ili njenih komplikacija, gotovo 40 % smrti dogodilo se među osobama u radno najaktivnijoj dobi (20–59 godina).
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2024. bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5% osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000.
Povećan rizik za razvoj dijabetesa imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe starije od 45 godina, kao i oni koji u obitelji imaju članove oboljele od dijabetesa tipa 2. U rizičnu skupinu ubrajaju se i fizički neaktivne osobe, žene koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes te žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS).
U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma poput:
- učestalog mokrenja
- izražene žeđi
- pojačane gladi
- gubitka tjelesne mase
- povraćanja i boli u trbuhu
- trnaca u rukama ili stopalima
- zamagljenog vida
- učestalih infekcija
- rana koje sporo zarastaju
Dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme pri čemu dolazi do oštećenja krvnih žila i živaca, te mogu nastati ozbiljne komplikacije poput bolesti krvožilnog sustava (srčani ili moždani udar), bolesti bubrega, oštećenja krvnih žila oka i gubitka vida. Temeljni principi liječenja dijabetesa uključuju edukaciju o bolesti i samokontrolu, uravnoteženu prehranu te redovitu tjelesnu aktivnost. Kod približno 50 % oboljelih ove su mjere dovoljne za održavanje bolesti pod kontrolom, dok će oko 25 % trebati liječenje tabletama, a nešto manje od 25 % liječenje inzulinom.