Istrčati maraton san je većine trkača. Jedna od najtežih atletskih disciplina duga točno 42 km i 195 metara oduvijek je oduševljavala svojom atraktivnošću, poviješću i zahtjevnošću. Legenda o grčkom vojniku Fidipidu koji trči javiti Atenjanima vijest o pobjedi na maratonskom polju nad Perzijancima danas živi kroz svaki organizirani maraton. To je legenda koja je postala duh i temelj svake maratonske utrke. Iako je Fidipid od napora nakon trčanja umro, on i uspomena na maraton ponovno se rađaju u svakom maratoncu. Da bi se istrčao maraton, potrebno je puno odricanja, treninga, upornosti, postupnosti, rada i opet rada. Neminovne su prepreke i poteškoće koje se događaju na pojedinim dionicama utrke kad čovjek poželi odustati. No, pobijediti tu dužinu i samog sebe svojom upornošću dovode maraton u usporedbu sa samim životom jer maraton i jest život, način života. Spoznavanje i prevladavanje svih barijera i dolazak do cilja uz mnoštvo žrtve jest životna filozofija uspjeha maratonaca. Uspjeha uz koji se svaka životna poteškoća lakše prihvaća i pretvara u radosni izazov života u kojemu se cijene i lijepi i tužni trenutci. Najbolje je pristupiti trkačkom treningu maratona nekim ozbiljnim programom koji će vas kroz neko vrijeme dovesti do magične dužine od 42 km. Razvitkom i popularnošću trčanja u svijetu, maraton ima kultni status u mnogim metropolama diljem planeta. Neki od najpoznatijih su: bostonski, njujorški, pariški, tokijski itd. Tada čitav grad u kojem se trči živi za maraton pa se zavaraju sve prometnice, grad postane trkačka staza, a građani mogu bodriti natjecatelje i uživati u dugim, lakim i brzim koracima i po nekoliko desetaka tisuća trkača koji dolaze sa svih kontinenata To naravno, osim zadovoljstva natjecateljima, donosi i turističku promociju te zaradu organizatorima, a čitav sportski događaj čini iznimno važnim u godišnjem kalendaru svjetskih metropola.
Hrvatska prijestolnica u nedjelju nakratko je postala glavno trkačko svjetsko središte. Nekoliko tisuća trkača profesionalaca i rekreativaca iz mnoštva zemlja svijeta preplavilo je ulice Zagreba i pretvorilo grad u maratonsku stazu. Ovogodišnje 25. izdanje zagrebačkog maratona bilo je najmasovnije do sada, a domaćin se potrudio da organizacija bude na razini.
Održale su se maratonska, polumaratonska i utrka na 5 km. Maratonska utrka ujedno je bila utrkaza prvenstvo Hrvatske. U maratonskoj i polumaratonskoj utrci u muškoj i ženskoj konkurenciji pobijedili su Kenijci i i Etiopljani.
Našički trkači itekako su dali svoj obol i pokazali kako su u ovom trenutku vrlo spremni i u samom vrhu hrvatskog trčanja.
Danijel Fak opet je pokazao da je neprikosnoveni „kralj“ polumaratona u Hrvata. U ukupnom poretku bio je peti i prvi među domaćim natjecateljima s odlično istrčanim vremenom 1: 09:00.
Dubravka Vešligaj natjecala se u maratonu i završila vrlo uspješno na 12. mjestu sveukupno i kao šesta maratonka u poretku domaćih trkačica za prvenstvo Hrvatske u vremenu 3:01:31.
Svoj prvi maraton istrčao je Željko Kanđera u vremenu 4:06:36.
Polumaraton su uspješno istrčali i Duško Panjković u vremenu 1: 38:35 te Goran Špehar u vremenu 1: 46: 51.
Vikend prije održan je Valamar trail koji se trči u prirodi po označenim stazama Istre u blizini Rapca i Labina u nekoliko distanci. Damir Mesec istrčao je ultra distancu u duljini od čak 72 km.
Dan prije Zagreb maratona, održana je 8. Memorijalna utrka u čast svećenika Ivana Burika, mučki ubijenog u Domovinskom ratu prije 25 godina. Tračalo se od Vukovara do Tovarnika u dužni 27 km. Utrci su se pridružili i Našičani Goran Špehar i Siniša Kanis.
