U Našicama je završeno obilježavanje 90-te godišnjice smrti prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević, u čijem je programu, uz Osnovnu glazbenu školu “Kontesa Dora”, Tamburaško društvo “Dora Pejačević” i Zavičajni muzej Našice sudjelovala i Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice.
U bogatom višednevnom glazbenom i izložbenom programu, umjetnički motivirane koncepcije manifestacije “Memorijal Dore Pejačević”, ponovno se pokazala želja organizatora za potvrdom ne prolaznosti duhovne ostavštine najsjajnijeg bisera našičke kulture – KONTESE DORE PEJAČEVIĆ.
Pred oko 110 posjetitelja, 1.ožujka 2013. u 18 sati, u prostoru glazbene škole, Knjižnica je predstavila knjigu autorice Milane Vuković Runjić PROKLETE HRVATICE: od Cvijete Zuzorić do Ene Begović. Kroz životopise deset žena čije su sudbine, život i djelo obilježile hrvatsku povijest i kulturu, prisjetili smo se i naše slavne skladateljice u posebnom osvrtu na odlomak “Dora Pejačević: u dubokoj beskonačnosti tražila je svoju glazbu”. O knjizi je govorila ravnateljica Knjižnice Blaža Pavlović-Radmanović, autorica Milana Vuković Runjić i poseban gost večeri dr. Slaven Letica, kao idejni začetnik ove knjige. Kod čitanja citata svoj doprinos su dale učenice Srednja škole Isidora Kršnjavog koje je pripremila prof. Marija Pepelko. Posebnim gostima je Tamburaški orkestar priredio glazbeni domjenak. Izveli su kompoziciju 777 Daniela Koprija i Canzonettu Dore Pejačević sa solisticom na violini, učenicom Leonom Čakić.
Istu večer od 19.30 sati u koncertnoj dvorani glazbene škole imali smo priliku slušati koncert pijaniste Ante Blaževića sa djelima Franza Liszta. Prvi puta nastupio je u Našicama 2009.godine. Po nama, jedan od najboljih Slavonskih pijanista, priredio nam je izvrstan solo recital. Kao veoma motiviranog, sa zanimljivim odabirom kompozicija, publika ga je prepoznala i nagradila velikim pljeskom.
U sklopu Memorijala, u ponedjeljak, 4. ožujka održano je i zanimljivo predavanje dr. sc. Dinka Župana o Dori Pejačević kao čitateljici, temeljeno na istraživanju njenog dnevnika pročitanih knjiga (čuva se u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu) i fondu Knjižnice obitelji Pejačević u Zavičajnom muzeju Našice. Slušatelji su bili fascinirani ne samo činjenicom da je Dora Pejačević u razdoblju od 1902. do 1921. pročitala evidentiranih 465 djela, nego i uvidom u sadržaj njenog čitanja. Predavač je iscrpnom analizom pokazao da se kod Dore Pejačević radilo o iznimno vrijednim djelima svjetske literature koja je čitala pretežno na njemačkom, no i na engleskom, odnosno mađarskom jeziku. Među njima se ističu djela s područja filozofije, što ukazuje na njene osobne čitateljske interese, ali i na činjenicu da su ta djela imala veliki utjecaj na njeno glazbeno stvaralaštvo.
Prije predavanja dr. sc. Dinka Župana u kraćem izlaganju su Renata Bošnjaković i Silvija Lučevnjak ukazale na još neke obljetnice smrti članova obitelji Pejačević koje se komemoriraju ovih dana. Riječ je o Dorinom bratu Velimiru Pejačević, baki Gabrijeli i Julijanu Pejačeviću, bratu njenog djeda Ladislava. Svi oni ostavili su značajan trag na različitim područjima djelatnosti te će istraživanje njihovih biografija zasigurno donijeti još važnih informacija. Predavanje dr. Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu) održano je također u prostorijama glazbene škole od 18 sati.
Kao i svake godine na dan smrti Dore Pejačević, 5. ožujka, i ove se godine na njen grob položilo cvijeće i zapalile svijeće. Pred okupljenim učenicima i djelatnicima OŠ Dore Pejačavić i OGŠ “Kontesa Dora” prigodni tekst o našoj Dori je pročitela prof. Kristina Brkić. Gradonačelnik Grada Našica, mr. Krešimir Žagar, dipl.ing., podsjetio je sve prisutne na njen doprinos glazbi i gradu Našicama.
Na dan smrti, 5. ožujka 2013., iza sv.mise za Doru Pejačević uz sudjelovanje Župnog zbora, u crkvi sv. Antuna Padovanskog od 19 sati, održan je Orguljski koncert Josipa Magdića, skladatelja, dirigenta, orguljaša i pedagoga iz Zagreba. Na programu su bile skladbe iz ciklusa RATNE KAJDE ’92 i DOMINUS CONTERENS BELLA za orgulje, najsavršenijim od svih glazbala. Prisutni, koji su poslije mise očekivali mirnoću, po prilično su se iznenadili. Zvukovi, kakvi su na koncertu odjeknuli pod prstima skladatelja Josipa Magdića, zacijelo još nikad prije nisu izmamljeni iz “starih” našičkih orgulja sa drvenim sviralama. One dobivaju posve novu dimenziju. Sigurno su i najbolje izražajno sredstvo skladatelja koji je htio predočiti uznemiravajuće zvukove – slike rata, patnje, užasa, bombardiranja i rušenja Sarajeva, izmučenog grada čiji su ljudi bili višegodišnji taoci snajperista i okupatora na okolnim planinama…Oslikao je nebrojene emocije. Tu ima mjesta i za zajedljivu ironiju prema onima koji se prave mirotvorcima. Glazbenim jezikom protestirao je protiv agresije. Autorski koncert završen je skladbom Oluja koja je skladana u kolovozu 1995. neposredno nakon blistave pobjede nad agresorom u Hrvatskoj. U skladbi se sve više isprepleću suvremeni tehnički postupci s odgovarajućim glazbenim motivima (Lijepa naša, Bože čuvaj Hrvatsku…) i fragmenti autentičnog i furioznog izričaja.
| {module Adsense 300×250 – slika} | {module Adsense 300×250 – slika} |