Znate li da prekomjerno korištenje antibiotika može biti opasno po zdravlje?

Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW 18. do 24. studenoga) dio su europske i globalne kampanje koja se obilježava svake godine kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije i potaknula najbolja praksa među javnošću, dionicima „Jedno zdravlje“ i kreatorima politika, koji svi imaju ključnu ulogu u smanjenju daljnje pojave i širenja antimikrobne rezistencije. Tema 2022. godine je “Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju”. Pozivamo sve sektore  da potiču savjesnu uporabu antimikrobnih lijekova i da ojačaju preventivne mjere koje se bave smanjenjem antimikrobne rezistencije, radeći zajedno kroz pristup: One Health -_Jedno zdravlje kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša.

Što je antimikrobna rezistencija?

Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove učinkovito. AMR otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti. Pojavu i širenje AMR-a ubrzali su:

1. neodgovarajuća uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka;

2. neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,

3. sustavi uzgoja i proizvodnje hrane;

4. nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima, cjepivima osigurane kvalitete.

5. boravak u zemljama sa visokom prevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu kolonizirani bakterijama otpornim na više lijekova.

Štetnost prekomjernog korištenja antibiotika 

Iz svega navedenog vidimo kako je otpornost na antibiotike sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi. Dok broj infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike raste, broj novih antibiotika ne obećava, što predstavlja negativnu perspektivu dostupnosti učinkovitog liječenja antibioticima u budućnosti. Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. godini nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija. Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa. Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoji gradijent sjever-jug, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije koji koriste više antibiotika. AMR je opisan kao tiha pandemija. To rezultira  milijunima suvišnih smrti  i povećanja troškova zdravstvene skrbi, gubitka života životinja, koji se reflektira na smanjenje proizvodnje hrane.

Bakterija otporne na antibiotike

Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimamo li antibiotike često i nepravilno, pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.

Što možemo učiniti kao pojedinci, a što kao zajednica?

Edukacija građana je bitan čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika s obzirom da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika. Građani pri tome nisu svjesni koliku štetu nanose umanjujući djelotvornost antibiotika u indikacijama kada su zbilja potrebni. Europska Unija apelira na sve zemlje članice da provode intenzivnu javnu kampanju za racionalizacijom uporabe antibiotika te se tome priključila i Hrvatska.

Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju.

  • Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim razinama koja daje smjernice ponašanja u racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova u humanom , animalnom i biljnom sektoru.
  • Samoliječenje antibioticima nije odgovorna primjena antibiotika.
  • Redovito perite svoje ruke i ruke svoje djece, na primjer nakon kihanja ili kašljanja prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
  • Ne uzimajte antibiotike bez prethodne konzultacije s liječnikom koristeći zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana ili ih nabavljate u ljekarni bez recept.
  • Ako u nekom trenutku vama, vašoj djeci ili drugim članovima obitelji zatrebaju antibiotici, oni možda više neće djelovati.
  • Pogrešna ili nepravilna uporaba antibiotika može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija.

Zapamtite: Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe.

Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika.

Izvor: HZJZ

Pročitajte još