U Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga Našice jučer je, u organizaciji Udruge „Otvoreno srce”, održana edukativna radionica „Što me potiče, a što sabotira?”. Radionicu je vodila Vanesa Šerić, voditeljica udruge Podrška u kriznim situacijama iz Belišća.
Radionica je održana u sklopu aktivnosti usmjerenih na očuvanje mentalnog zdravlja i jačanje suradnje s lokalnom zajednicom. Sudionici su kroz razgovor i edukativni pristup promišljali o čimbenicima koji ih potiču na napredak, ali i o onima koji ih mogu usporiti ili sabotirati u svakodnevnom životu.
Poticaji kao oslonac u svakodnevici
U školi, na treningu, u odnosima i privatnom životu mladi se često nalaze između dvije suprotne sile – poticaja, koji ih usmjeravaju prema naprijed, i sabotaže, kojom nesvjesno mogu sami sebi otežati napredak. Upravo je prepoznavanje tih mehanizama bilo jedno od središnjih pitanja radionice.
Poseban naglasak stavljen je na poticajne čimbenike koji ne predstavljaju samo trenutni val dobre volje, nego navike koje dugoročno grade otpornost na stres. Među njima su emocionalna pismenost, odnosno sposobnost prepoznavanja i prihvaćanja vlastitih emocija, zatim sustav podrške koji uključuje razgovor s prijateljima, obitelji, profesorima ili školskim psihologom, kao i postavljanje malih, dostižnih ciljeva umjesto čekanja idealnog trenutka.
Kako prepoznati samosabotažu
Tijekom radionice govorilo se i o samosabotaži kao obrambenom mehanizmu kojim osoba pokušava izbjeći neuspjeh ili nelagodu, ali se dugoročno može zadržati u osjećaju nemoći i stagnacije.
Kao najčešći oblici samosabotaže istaknuti su skrivanje problema, ignoriranje stresa i pretvaranje da je sve u redu, što može dovesti do gubitka motivacije. Posebno je spomenuto i pretjerano korištenje društvenih mreža, odnosno takozvani doomscrolling, kojim se mozak opterećuje negativnim i nevažnim informacijama. Udruga Podrška u kriznim situacijama kroz projekt „Pauza od digitalnog” upozorava upravo na to da ekrani mogu narušiti mentalni mir, koncentraciju i kvalitetu odmora.
Među oblicima samosabotaže istaknut je i perfekcionizam, odnosno razmišljanje po principu „sve ili ništa”, primjerice kada učenik zaključi da nema smisla učiti ako ne može postići savršen rezultat.
Tri pravila za očuvanje mentalne ravnoteže
Sudionicima su predstavljena i tri jednostavna pravila koja mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Prvo je prepoznati trenutke u kojima sami sebe sabotiraju, primjerice kada odgađaju obveze ili bježe u mobitel zbog straha od neuspjeha. Drugo je uvesti digitalni detoks, osobito isključivanjem obavijesti barem sat vremena prije spavanja. Treće je potražiti pomoć kada je potrebna, jer traženje podrške nije znak slabosti, nego zrelosti i hrabrosti.
Radionica je učenicima pružila korisne alate za bolje razumijevanje vlastitih emocija, navika i obrazaca ponašanja te ih potaknula na promišljanje o tome kako svakodnevne izazove mogu pretvoriti u priliku za osobni rast.
Izvor: Anđelko Cvijetović, prof.