U Velikoj vijećnici Osječko – baranjske županije jučer, 18. listopada 2018. godine, održana je 15. sjednica Županijske skupštine. Središnje točke dnevnog reda bile su izvješće Župana Osječko – baranjske županije o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine te izvješće o izvršenju županijskog proračuna u tom razdoblju. Naravno, pitanja vijećnika izazvala su uobičajeno veliku pozornost.
Oba izvješća prihvaćena su izrazitom većinom glasova. Pri tomu je naglašeno kako je Proračun planiran u iznosu od 851,5 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su prihodi od 397 milijuna kuna (46,64 %), dok su rashodi izvršeni u iznosu od 299,9 milijuna (35,23 %). Takvo izvršenje je logično jer su rashodi u prvom polugodištu manji zbog postupaka javne nabave za kapitalne investicije. Osim toga, mnogi javni pozivi za dodjelu potpora su okončani poslije 30. lipnja ili su u tijeku, pa nisu uvršteni u izvješće. U svakom slučaju financijsko stanje Županije je stabilno i jamči ostvarenje planiranih projekata.
Župan Ivan Anušić je stoga naveo konkretne podatke o trenutnom stanju najvažnijih kapitalnih projekata poput energetske obnove škola, domova zdravlja i domova za stare i nemoćne, koji se odvijaju prema planu, a Osječko-baranjska županija prednjači u Hrvatskoj po njihovom broju, kao i iznosu angažiranih sredstava u takvim projektima. Nadalje, Centar za autizam bit će gotov do kraja godine, na proljeće treba početi opremanje, a početak rada Centra očekuje se sredinom iduće godine. U ovom, kao i većini financijski velikih projekata, postupak javne nabave izravno utječe na tijek, pa i produženje rokova, no u svakom slučaju Centar će biti završen najmanje 1,5 godinu prije planiranog roka. Uz veliku pozornost na kvalitetu rada i poštivanje rokova provode se i projekti izgradnje i opremanja odjela fizikalne rehabilitacije u Belom Manastiru, dovršetak sportske dvorane u Đakovačkoj Satnici, projektne dokumentacije za I. Gimnaziju u Osijeku, Distribucijski centar za voće i povrće, Regionalni centar za gospodarenje otpadom, 14 sustava za navodnjavanje i druge važne projekte.
Između ostalih aktualnih pitanja vijećnika i novinara, župan Anušić odgovorio je i na pitanje o stanju prometne povezanosti Osječko – baranjske županije. “Ne slažem se s tvrdnjama da je Osječko – baranjska županija prometno izolirana i „slijepo crijevo“ Hrvatske. Preko ovog područja prolaze glavni cestovni i željeznički koridori, riječni i zračni promet je važan, međutim sve te koridore treba obnoviti i staviti u funkciju. O tomu intenzivno govorimo s resornim ministarstvima i pokušavamo ih riješiti. Najdalje smo otišli s Koridorom 5c, za koji završava natječaj za izradu kolnika, a za nadvožnjake, ugibališta i popratne objekte odabrani izvođači i počeli su radovi. Rok izgradnje je 2020. godina” rekao je župan.
Danas se ponovno raspravljalo i o problemu (zabrane) eksploatacije pijeska iz rijeke Drave, odnosno razloga i posljedica takvog stanja. Župan je pojasnio kako je prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju ispregovarano da je čak 37 posto Republike Hrvatske kroz program Natura 2000 uvršteno u zaštićena područja. Takav status imaju i područja rijeka Drave, Dunava i Save.
“Zbog takvog statusa danas se dešava apsurdna situacija; rijeka Drava prestaje biti plovna, a istovremeno se ne smije eksploatirati pijesak. Drava postaje problem i opasnost za sve koji žive oko nje, a gube se gospodarske aktivnosti jer brodovi i tegljači ne mogu ploviti kao nekada. Ulažemo 120 milijuna kuna u riječnu luku u Osijeku, no postoji opasnost da ni jedan brod neće moći doći do nje. Radimo na turističkoj ponudi, a kruzeri sutra možda neće moći ući do Osijeka. Problem je izuzetno kompleksan i mora se rješavati na nacionalnoj razini sa Europskom komisijom, što smo potaknuli sa razine Županije, dali smo određene analize i podatke te se nadamo nastavku razgovora i preformuliranju sadašnjeg stanja” istaknuo je župan Anušić te dodao:
“S Hrvatskim vodama uspjeli smo dogovoriti interventnu eksploataciju pijeska za nastavak radova na Koridoru 5c. Do sada je Koridor građen s pijeskom koji je izvađen u Srbiji ili BiH i naplaćen tri puta više. Zato sada pokušavamo potrebnih 24 milijuna kubika pijeska osigurati u Hrvatskoj, a uklanjanjem sprudova osigurali bi i plovnost Drave. Naravno, nastojimo trajno riješiti pitanje eksploatacije pijeska i šljunka u Hrvatskoj, i to tako da se omogući istovremeni razvoj našeg gospodarstva i zaštita prirode” zaključio je župan.