Svojom učestalošću i smrtnošću, ali i nizom etioloških spoznaja rak vrata maternice izazov je suvremene medicine te značajan javnozdravstveni problem u razvijenim i u nerazvijenim zemljama.
Bolest je to od koje zahvaljujući današnjim mogućnostima u medicini i javnom zdravstvu, uzimajući u obzir mogućnosti i znanja u sprječavanju i mogućnostima ranog otkrivanja ove bolesti, ne bi smjela teoretski oboljeti niti umrijeti ni jedna žena u svijetu. No nažalost stvarnost je još uvijek poražavajuća.
Rak vrata maternice četvrto je po učestalosti sjelo raka žena u svijetu.
Međunarodna agencija za istraživanje raka iznosi kako je u 2012. godini dijagnosticirano oko 528.000 novooboljelih žena. Te iste godine umrlo je zbog te bolesti 266.000 žena od toga se 87% odnosi na zemlje u razvoju (Africi, Latinskoj Americi i na Karibima, centralnoj i južnoj Aziji).
U Europi je od raka vrata maternice u 2012. godini oboljelo gotovo 67.000, a umrlo više od 26.000 žena. Istočna Europa područje je najveće pojavnosti i smrtnosti od raka vrata maternice u Europi, a istodobno je to područje koje ima i najveću stopu smrtnosti. Najnižu stopu pojavnosti raka vrata maternice u Europi ima Finska (ona je u 2012. godini iznosila 4,3 na 100.000), a ujedno Finska ima i najnižu stopu smrtnosti od raka vrata maternice (2012. godine stopa je iznosila 1,0 na 100.000).
Hrvatska u odnosu na istočnu Europu ima povoljniju situaciju, ali u odnosu na zapadnu Europu znatno lošiju. U Hrvatskoj je rak vrata maternice deseto najčešće sjelo raka u žena s 306 novooboljelih žena u 2014. godini, što čini 3% svih zloćudnih bolesti žena. U 2014. godini umrlo je u Hrvatskoj 130 žena, a u 2015. godini 111 žena. Kako je vidljivo unutar same Europe postoje velike razlike, a jednako tako i unutar same Hrvatske, što je za nas koji se bavimo javnim zdravstvom nedopustiva situacija. Preventivne mjere za rak vrata maternice u Hrvatskoj od šezdesetih godina prošlog stoljeća, dovele su do značajnog pada broja novooboljelih žena kroz razdoblje od dva desetljeća (44%). Silazni je trend bio prisutan sve do 1991. godine, no nakon tog razdoblja ne primjećuju se značajni pomaci.
Od 2005. do danas u Osječko-baranjskoj županiji postupno se smanjuje broj novooboljelih žena, od vodeće pozicije na razini hrvatske do današnjeg broja koji je na razini prosjeka Hrvatske, ali pri tome uz još uvijek visoku smrtnost. U Osječko-baranjskoj županiji je rak vrata maternice 8 najčešće sjelo raka u žena s 20 novooboljelih žena u 2014. godini, što čini 3,4% svih zloćudnih bolesti žena (gruba stopa 12,6/100.000). U 2014. umrlo je 15, a u 2015. 8 žena čime se rak vrata maternice po smrtnosti zauzima 14 mjesto od svih sijela raka u žena.
Dobro organizirana zdravstvena zaštita žena jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unapređenje kvalitete života žena uopće. Kroz skrb o materinstvu, planiranje obitelji, zaštitu žena od malignih bolesti čini temelj osiguranja biološke reprodukcije pučanstva, a kroz važnu ulogu u obitelji i odgoju kao i značaja radne produktivnosti žena u društvenom okružju, predstavlja i treba biti vodeći i najvažniji zadatak svakog društva. Od 1. prosinca 2012. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, kojemu je osnovni cilj rano otkrivanje maligne bolesti ili pak promjena koje joj prethode, a namijenjen je ženama u dobi od 25 do 64 godine. Sve žene u ovoj dobi, koje po evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, posljednje tri godine nisu obavile Papa test, pozvane su da se jave izabranom ginekologu s kojim su mogle dogovoriti termin pregleda i isti obaviti.
U ovim nastojanjima same žene moraju biti značajan partner kroz podizanje svijesti o važnosti odlazaka na redovite preglede, kroz odgovorno spolno ponašanje, stalnu edukaciju već od same obitelji te kroz sve druge institucije odgoja i obrazovanja. U svemu tomu značajan doprinos treba dati i lokalna zajednica i radno okružje i rezultat ne bi smio izostati.
Stoga i ovim putem pozivamo sugrađanke u Osječko-baranjskoj županiji da se redovito javljaju svojim izabranim ginekolozima, a ako istoga do sada nisu izabrale neka to učine čim prije te obave preventivni pregled s uzimanjem PAPA testa kojemu je osnovni cilj rano otkrivanje raka vrata maternice ili pak promjena koje mu prethode, jer jedino tako možemo biti uspješni u borbi s ovom bolešću i postići dobrobit, zdravlje i kvalitetu života svih naših sugrađanki.
Ovim putem želimo se posebno zahvaliti ginekološkim timovima i kolegicama i kolegama citolozima na iznimno kvalitetnoj suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice i na savjesno obavljenim preventivnim pregledima te njihovom razumijevanju važnosti i doprinosu u preventivnim aktivnostima, a za dobrobit i očuvanje zdravlja žena u Osječko-baranjskoj županiji.
S tim ciljem i ove godine kroz akciju Hrvatski Dan mimoza želimo Programe ranog otkrivanja raka približiti ženama i podići informiranost o njihovoj važnosti na dobrobit i zdravlje svih naših sugrađana!
Koordinator Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
za Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju:
Nikola Kraljik, dr. med.
specijalist javnog zdravstva