Prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj

U hotelu Dubrovnik u Zagrebu, u organizaciji Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, održana je radionica pod nazivom “Prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj”.

Radionica se održala u kontekstu Dvogodišnjeg sporazuma o suradnji između Ministarstva zdravstva RH i Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije 2022./2023., koji uključuje prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti, a nazočili su joj predstavnici Ministarstva zdravstva predvođeni državnom tajnicom prim. dr. sc. Marijom Bubaš, predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) predvođeni ravnateljem izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predvođeni dr. Jill Farrington, regionalnom medicinskom službenicom za kardiovaskularne bolesti i dijabetes u SZO-u, te dr. Kremlin Wickramasinghe, regionalnim savjetnikom za prehranu, tjelesnu aktivnost i pretilost i vršiteljem dužnosti voditelja Europskog ureda SZO-a za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti i dr. Clare Farrand, tehničkom službenicom za prehranu, tjelesnu aktivnost i pretilost, koji su se uključili on-line, i dr. Ivom Pejnović Franelić, službenicom za vezu SZO-a u Hrvatskoj te predstavnici kliničkih i javnozdravstvenih ustanova.

Poduzete su brojne inicijative koje su kako bi se podigla društvena svijest o važnosti smanjenja unosa soli

Radionica je započela pregledom izazova kardiovaskularnih bolesti u Europi te je dr. Jill Louise Farrington predstavila Signature Initiative za smanjenje nejednakosti u opterećenju kardiovaskularnim bolestima i prevalenciji visokog krvnog tlaka kroz poboljšanje kontrole hipertenzije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i provedbu strategija za smanjenje soli. Zatim je dr. Kremlin Wickramasinghe, govorio o integriranim strategijama za smanjenje unosa soli i prehranu. Profesor Francesco Cappuccio sa Sveučilišta u Warwicku (UK) prikazao je poveznice između hipertenzije i prekomjernog unosa soli.

U drugom bloku vodeći hrvatski stručnjaci razgovarali su o izazovima i uspjesima prevencije kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj. Prim. dr. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a, prikazala je epidemiologiju i trendove u kretanjima obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, pri čemu je istaknula veličinu opterećenja koje kardiovaskularne bolesti, kao vodeći uzrok smrti u RH, predstavljaju za pojedince i zdravstveni sustav u cjelini. Dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a, predstavila je relevantne nacionalne planove, zakone i strategije čiji su glavni ciljevi postizanje zdravih životnih navika, učinkovitija prevencija bolesti i unaprjeđenje zdravstvenog sustava.

Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, u svojem je predavanju istaknuo najveće uspjehe hrvatske kardiologije, ali i naglasio potrebu za unaprjeđenjem primarne i sekundardne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb, prikazao je čimbenike razvoja hipertenzije, s posebnim naglaskom na utjecaj prekomjernog unosa soli, te brojne inicijative koje su poduzete kako bi se podigla društvena svijest o važnosti smanjenja unosa soli, pravovremenom otkrivanju hipertenzije i odgovarajućem liječenju ove učestale bolesti koja je značajan uzrok smrti u Hrvatskoj.

Posljednji blok bio je posvećen primjerima integriranog pristupa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Finsko iskustvo u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i međusektorskom djelovanju podijelila je dr. Lara Eveliina Lehtoranta, predstavnica Suradnog centra SZO-a za prevenciju nezaraznih bolesti, promicanje zdravlja i praćenje u Helsinkiju, dok je slovensko iskustvo uspostave nacionalnog programa za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti prenio profesor Zlatko Fras sa Sveučilišnog kliničkog centra u Ljubljani. Hrvatsku javnozdravstvenu perspektivu integriranog pristupa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti dao je ravnatelj HZJZ-a, izvanredni profesor, Krunoslav Capak.

Naglašena je važnost educiranja i motiviranja pacijenata

Radionica je obilovala stručnim diskusijama u koje su se uključili liječnici i drugi zdravstveni djelatnici iz područja obiteljske medicine, kardiologije, nefrologije, rehabilitacije te javnozdravstvenih grana. Identificirani su izazovi u rješavanju problema kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, kao i prioritetna područja za stvaranje preporuka i strategija. Stručnjaci su se dotaknuli problema koji usporavaju napretke u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, poput preopterećenosti i manjka obiteljskih liječnika, kao i nedovoljno prepoznavanje uloge medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi, posebno u edukaciji pacijenata o rizičnim čimbenicima za kardiovaskularne bolesti. Govoreći o primarnoj prevenciji, naglašena je važnost educiranja i motiviranja pacijenata, pri čemu je potrebna interdisciplinarnost struka. Govoreći o sekundarnoj prevenciji, istaknut je problem nedovoljnog uključivanja pacijenata u rehabilitaciju te je naglašena važnost praćenja ishoda u liječenju bolesti. Na kraju, u postizanju željenih ciljeva, naglašena je važnost odgovornosti i suradljivosti pacijenata, kao i važna uloga medija u informiranju javnosti o svim aspektima brige za vlastito zdravlje.

Ovaj skup na jednom je mjestu okupio stručnjake koji se u svom svakodnevnom radu susreću s brojnim izazovima, ali i svjedoče brojnim plodovima, u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti te je otvorio prostor za stručnu i konstruktivnu raspravu kako bi se pronašla i unaprijedila rješenja u brizi za kardiovaskularno zdravlje svih naših sugrađana.

Pročitajte još