Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Hrvatskoj kovnici novca u Kerestincu na obilježavanju početka kovanja eura u Republici Hrvatskoj. Uz predsjednika Vlade bili su ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U izjavi za medije, premijer Plenković kazao je da su osobno stekli uvid kako se kuju kovanice eura, podsjetivši da s 1. siječnja Hrvatska postaje članica europodručja.
“To znači da to tada trebamo završiti sve logističke aktivnosti i pripreme za zamjenu hrvatskih kuna, a to podrazumijeva i kovanje kovanica ovdje kao i nabavljanja novčanica od strane HNB-a i to u dogovoru s drugim središnjim bankama.” – rekao je.
Premijer je podsjetio da je podloga na svim kovanicama hrvatska šahovnica, na 2 eura je karta Hrvatske, na 1 euru je hrvatska kuna, na 50, 20 i 10 centi je motiv Nikole Tesle te su na 5, 2, i 1 centu dva slova na glagoljici HR. Dodao je i da na obodu od 2 eura piše: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo”.
Naglasio je da svi ovi motivi predstavljaju hrvatsku državnost, povijest, novčarsku tradiciju, prepoznatljivost i kulturu.
Na vrijeme ćemo osigurati dovoljan iznos novčanica i kovanica
“Sa svim aktivnostima koje slijede na vrijeme ćemo osigurati distribucijom kovanica i novčanica dovoljan iznos, ponajprije bankama, pošti FINA-i, a onda i svima ostalima neposredno pred 1. siječnja. U tih prva dva tjedna tranzicije, kada netko dođe u dućan platiti kunama, njemu će ostatak biti vraćen u eurima.” – pojasnio je Plenković.
Naglasio je i da je proces uvođenja eura proteklih pet godina vođen vrlo sustavno i strukturirano s jasnim, političkim ciljem dublje integracije te s odličnom pripremom u ispunjavanju svih kriterija.
Potvrdili smo, kazao je Plenković, da Hrvatska kao visoko eurizirana ekonomija ide u onaj dio članica Europske unije koje su samo središte funkcioniranja europske politike.
“To je strateški cilj kojeg ostvarujemo.” – dodao je, zahvalivši svima koji su pridonijeli procesu uvođenja eura.
Istodobno s europodručjem, rekao je premijer, tijekom jeseni finalizirat će se sve aktivnosti da Hrvatska postane i članica schengenskog prostora, tako da ćemo, kako je istaknuo, ući u dvije dublje integracije, vrlo čvrsto i stabilno nakon devet i pol godina članstva u Europskoj uniji.
“U ovim globalnim okolnostima, dobro je da smo dio eurozone i bit ćemo zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima koji su pred nama.” – poručio je Plenković.
Premijer je kazao i da u Hrvatskoj kovnici novca radi 70-ak zaposlenika koji će se potruditi da se cijeli ovaj posao dovrši na vrijeme.
“To su ogromne količine kovanog novca. I za to treba dobra organizacija posla i kvalitetan rad. Siguran sam da će sve biti obavljeno upravo onako kako treba da u europodručje uđemo i s tehničkoga aspekta u potpunosti spremni.” – zaključio je premijer Plenković.
Radit će se u tri smjene, 24 sata
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izvijestio je da počela proizvodnja hrvatskih eurokovanica.
“Alati su spremni, otkov je počeo. Radit će se u tri smjene, 24 sata svaki dan da bi se do kraja ove godine otkovalo otprilike 420 milijuna komada hrvatskih eurokovanica. S time da će se i iduće godine 230 milijuna otkovati”, kazao je.
Planiramo pustiti, rekao je Vujčić, otprilike 3700 tona kovanica i uz novčanice kojih će biti otprilike 350 milijuna koje će izaći na tržište eura, to bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1.siječnja.
“To je veliki logistički napor, njega prati i povlačenje sadašnjih kuna iz opticaja. Radi se o milijardu i 100 milijuna komada kovanica i 500 milijuna novčanica, 320 iz opticaja, i 180 strateških rezervi.” – zaključio je Vujčić.
Vlada već godinama jača kulturu zaštite potrošača
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome kako spriječiti neprimjereno dizanje cijena i ”lov u mutnom” prilikom uvođenja eura, predsjednik Vlade je istaknuo da su sva dosadašnja iskustva zamjene nacionalnih valuta eurom u normalnim okolnostima imali minimalno povećanje cijena od 0,1 ili 0,2 posto.
”Ono što je ključ u sadašnjim okolnostima uslijed ruske agresija na Ukrajinu, rasta cijena energenata i hrane te inflatornih pritisaka je da svi – Vlada, Ministarstvo gospodarstva, sve udruge za zaštitu potrošača, građani i mediji – eksponiraju one za koje su sigurni da dižu cijene na način koji je neprimjeren ovom trenutku i nalik je nekoj vrsti profitiranja.” – poručio je premijer dodavši kako smatra da je to nedopustivo.
Naglasio je da država i Vlada mogu napraviti određeni dio aktivnosti, Hrvatska narodna banka može pratiti Europsku središnju banka s podizanjem kamatne stope, pa će potražnja za novcem biti manja.
”Mi možemo napraviti puno toga kad je riječ o smanjivanju poreza, različitih drugih administrativnih mjera i davanja, osigurati socijalne transfere, brinuti o svima onima koji su ugroženi, ali nemamo baš uvijek sve mehanizme na slobodnom tržištu jer mi živimo u tržišnoj ekonomiji gdje se puno toga formira slobodno. I zato je važno da se radi pritisak na one koji žele profitirati u ovom trenutku. To je najbitnije.” – rekao je Plenković.
Premijer smatra da u ovako velikim trenucima globalnih kriza koje su vanjskog i horizontalnog karaktera, za koje se ne zna koliko će trajati, svi akteri moraju dati jedan doprinos široke društvene odgovornosti.
”Kao što smo do sada u svakoj krizi napravili sve i za sada smo ih sve prebrodili, surađujući sa svima koji mogu pomoći i u ovoj, vrlo zahtjevnoj krizi, dati ćemo svoj obol. Pritom apeliramo i na one druge, na koje nemamo direktan utjecaj, da se u krizi ponašaju tako da ”smanje malo apetite.” – poručio je Plenković te dodao da Vlada već godinama jača kulturu zaštite potrošača i da se u današnje internetsko vrijeme svakoga može eksponirati u vrlo kratkom roku.
Izvor: Vlada RH; Foto: HNB