Iako izgleda kao da smo iz zime prešli direktno u ljetos time da nas je proljeće preskočilo, to nije spriječilo prirodu da nekim ljudima zadaje glavobolje u vidu proljetnih reakcija. Najčešći simptomi alergija su šmrcanje, problemi sa sinusima, suzne oči i kožni osipi, a u neke od rjeđih simptoma spadaju i stalna glavobolja, depresija, artritis ili upala žučnog mjehura. Kod alergija je najteža stvar znati ih prepoznati. Najčešće smo navikli promatrati samo najčešće simptome poput su nadraženih i suznih očiju, šmrcanja, problemi sa sinusima, tj. stalno curenje nosa, osip, astma i peludna groznica.
Međutim, alergije znaju biti jako podmukle i vrlo. Tako su česte da, ako ni liječnik nema konkretan odgovor na uzroke ili simptome zdravstvenih tegoba, prvo treba pomisliti na alergiju.
Alergije se obično ne smatraju opasnima po život, međutim puno ljudi teško se u to vrijeme nosi sa svakodnevnim životom i bilo bi uputno testirati se na moguće razne uzroke alergija, kako bi se pravilnim liječenjem, ovisno o težini alergije, ublažili simptomi i olakšao se život.
Kod prepoznavanja alergije bitno je primijetiti svaki put kad tijelo zahvati neka upala, pošto one uglavnom imaju iste ili slične znakove kao i alergije: bol, oticanje, vrućina i crvenilo. Kod alergija uvijek je prisutan jedan od ovih simptoma ili čak više njih. Uglavnom se nasljeđuje sklonost alergijama, tj. (pre)osjetljivost na neku određenu tvar ili namirnicu. U pravilu, što više članova obitelji pati od alergija, veća je šansa da ste ju i sami naslijedili.
Osim nasljeđivanja, na pojavu alergijskih reakcija uvelike može utjecati i stres, emocionalan, kemijski ili okolišni, ali je ipak najveći potencijalni alergen uglavnom hrana. Većina nas stalno konzumira uglavnom jedne te iste namirnice, one koje najviše volimo. To stalno konzumiranje određene hrane potiče alergije zato što se iscrpljuju enzimski sustavi, a ako namirnica spada u hranu koja izaziva alergije, sposobnost tijela da se s njome nosi bitno je smanjena.
Popis tvari na koje možemo biti alergični je vrlo dugačak. Skoro svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni su: kućne prašine (grinje), kućni ljubimci, pelud, hrana, lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl.
Ako u ovo vrijeme patite od bilo kojih gore navedenih simptoma, mislite da se samo radi o dugotrajnijoj prehladi, nemojte se patiti, već radije idite obaviti alergotest kako bi se napokon mogli uhvatiti u koštac s tegobama.