„Razgrabljena‟ juha od gljiva, zagorska župa, štrukli, zlevke…
U organizaciji Udruge Kaj Našice održan je etnografska gastro manifestacija „Zagorski uskrsni običaji‟ kojom su prikazani stari običaji Zagoraca. Posjetitelje manifestacije pozdravila je predsjednica Snježana Fridl koja je istaknula kako je ova nova manifestacija Udruge koja će poprimiti tradicionalni karakter.
„Uskrsni običaji dio su bogate zagorske tradicije i kulturne baštine i zahvaljujući kreativnim ljudima naše udruge organizirali smo ovu manifestaciju s nakanom odaslati poruku kako s ljubavlju i poštovanjem gledamo na našu, zagorsku kulturu i tradiciju‟, rekla je predsjednica Fridl. Tajnica udruge Karolina Čelig Uldrijan podsjetila je na zagorske običaje blagovanja Uskrsa, a manifestaciju je otvorio potpredsjednik Gradskog vijeća Našica Hrvoje Šimić.
Posjetitelje na parkiralištu ispred prostorija udruge iza Starog hotela, članovi Udruge počastili su tradicionalnim jelima, a zagorski uskrsni jelovnik bio je sastavljen od krem juhe s gljivama, kisele zagorske župe, šunke, mladog luka, kuhanih jaja, hrena te kravljeg sira s vrhnjem i lukom. Posjetitelji su mogli probati i nezaobilazni domaći kruh iz krušne peći namazan mašću, uskrsna peciva te posebni kruh zvan vrtanj. Na stolovima su zaživjeli i „bakini kolači‟, nezaobilazni zagorski štrukli, dobra stara orehnjača i makovnjača, gibanice, zlevke i kuglofi te čarobne pisanice. Sudeći po brzini kojom su „razgrabljene‟, juhe su itekako bila dobro pripremljene, a glavni „krivci‟ su bile Spomenka Bosak koja je nudila zagorsku juhu s gljivama i Irena Krušlin koja je pripremila zagorsku župu.
„Kuhaju se suha rebra i domaće suhe kobasice i kada se meso skuha u tu tekućinu se ukuhava kukuruzna krupica razrijeđena s vodom. Krupica se dodaje polako da jelo bude kašasto, gusto. Na kraju se doda malo kuhanog paradajza, soli i vegete po potrebi‟, pojasnila je gospođa Irena recept za zagorsku župu.
Slavko Čelig zapalio je vuzmenku, krijes koji se palio u noći Velike subote na Uskrs, a Josip Broz demonstrirao je pečenje kokica na nekadašnji način. Kokice je ispekao u rešetu, okruglom drvenom okviru mrežaste površine koje služi za prosijavanje žitarica. Rešeto sa zrnima kukuruza stavio je iznad plinske boce, koja je poslužila kao izvor topline, a nakon kratkog vremena kokice su počele pucati i iskakati iz rešeta uslijed trešnje. „Kokice su oduvijek bile dobra posna hrana. Bez dodane soli i koje nisu pečene na ulju, najbolji su izbor za mršavljenje. Prema tome, tko hoće očuvati vitku liniju neka jede kokice‟, poručio je Broz.
Dio zagorske scenografije bila je izložba predmeta koji su se nekada bili sastavni dio kuhinje, a potječu iz privatne zbirke Josipa Broza. Mogle su se vidjeti emajlirani te keramički tanjuri stari više od 70 godina, zdjele, grabilice, te vrlo stari aluminijske žlice, vilice i noževe. Pozornost su plijenili zidnjaci, krpe sa izvezenim motivima peći, kuhinjskog pribora i mlade žene s porukama, a koje su se obično stavljale iznad peći u kuhinji. U glazbenom dijelu programa nastupio je mješoviti pjevački zbor i sastav Kaj.
{igallery id=849|cid=116|pid=1|type=random|children=0|addlinks=0|tags=|limit=0}