Uz donošenje Zakona o uvođenju eura, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmjeniti cijeli niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa, koji sadržavaju značajniji broj odredbi povezanih s kunom. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je tematska sjednica Vlade posvećena prihvaćanju prijedloga zakona vezanih uz proces uvođenja eura.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je kazao da je cilj sjednice Hrvatskom saboru poslati paket od 65 zakonskih prijedloga na prihvaćanje u jednom čitanju, a nakon toga bit će još nekih 20-ak zakonskih tekstova koji će ići u redovitu saborsku proceduru, a posredno su također vezani za uvođenje eura.
Istaknuo je da je hrvatska ekonomija visokoeuroizirana te da je cilj uvođenja eura jasno naznačen i u programima Vlade od 2016. i 2020. godine. Podsjetio je da je Hrvatska završetkom pristupnih pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, te referendumom i ratifikacijom tog ugovora u Saboru vrlo jasno rekla da želi biti članica europodručja.
“U proteklih nekoliko godina vrlo sustavno smo radili na ispunjavanju kriterija i svih pretpostavki da postanemo članica europodručja, a će se i dogoditi, zahvaljujući zadnjim odlukama Europskog vijeća i Ecofina u lipnju odnosno srpnju, 1. siječnja 2023.” – rekao je Plenković.
Članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućuje veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza
Naglasio je da članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućuje veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i vanjskih ekonomskih šokova, gospodarstvu omogućuje niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, jača međunarodni položaj naše zemlje, osobito u ekonomskim i financijskim segmentima, te utječe na najviši investicijski kreditni rejting ikada.
“U eurpodručje ulazimo u specifičnom kontekstu koji je globalan, od posljedica ruske agresije na Ukrajinu, rasta cijena energenata, rasta cijena hrane, do posljedica globalne pandemije Covida 19, koja je u ove dvije godine utjecala na gospodarstvo i naš način života, kao i na promet, radne procese, zdravstvenu sigurnost te opskrbne lance. Nju treba gledati i u kontekstu energetske, zelene i digitalne tranzicije.” – istaknuo je premijer.
Kazao je da će preostala četiri ključna mjeseca do kraja godine biti okarakterizirana s nekoliko važnih procesa. Kao prvi naveo je zaštitu potrošača. Drugi je zakonodavni aspekt priprema, kojeg, rekao je Plenković, rješavamo kroz ove pakete zakona i time osiguravamo pravodobne izmjene zakona i pravnu sigurnost.
Kao treći istaknuo je prilagodbu gospodarstva i društva na euro, uključivši i opskrbe euro novčanicama i kovanicama u nekoliko faza svih ključnih aktera – banaka, pošte, trgovina, građana, Fine. I četvrto, rekao je, trebat će raspraviti i sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u europodručju.
Premijer je najavio da će danas najvjerojatnije stići informacija iz Europske komisije o usvajanju partnerskog sporazuma za novi Višegodišnji financijski okvir.
Predloženo snižavanje PDV-a na drva za ogrjev, pelete i solare
Vlada je uputila u saborsku proceduru 65 zakonskih prijedloga vezanih uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a među njima i izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se predviđa i snižavanje stope PDV-a na 5 posto na isporuku sječke, peleta i drva za ogrjev, kao i nultu stopu PDV-a za solarne panele.
Po riječima ministra financija Marka Primorca, izmjenom zakona predlaže se promjena odredbi povezanih s uvođenjem eura kao i daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su suočeni građani i gospodarstvo.
Tako se predlaže da se sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljena od dana stupanja zakona na snagu pa sve do 31. ožujka 2023. godine.
Nadalje, predlaže se da se PDV-om po stopi od nula posto oporezuje isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Ta bi se stopa, naveo je ministar, primjenjivala na isporuku i ugradnju solarnih ploča samo u krajnjoj potrošnji, dakle na isporuke građanima i njihovim energetskim zajednicama, tj. kod višestambenih zgrada te osobama koje obavljaju djelatnost od javnog interesa.
Time se otvara prostor za snižavanje cijena kao poticaj korištenju obnovljivih izvora energije, ocijenio je Primorac.
U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da će predložene mjere smanjiti prihode državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 120 milijuna kuna na razini godine.
U saborsku proceduru poslane izmjene zakona vezanih uz uvođenje eura
Uz donošenje Zakona o uvođenju eura, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmijeniti cijeli niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa, koji sadržavaju značajniji broj odredbi povezanih s kunom.
Tako je, iz djelokruga Ministarstva financija, uz izmjene zakona o porezu na dodanu vrijednost, riječ o još 11 zakonskih prijedloga.
Primjerice, iz područja financijskog sustava, to su izmjene i dopune zakona o računovodstvu, zakona o elektroničnom novcu te zakona o platnom prometu, a donijet će se i novi zakon o provedbi uredbe o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama, izvijestio je Primorac.