Kako nam javljaju iz PU osječko – baranjske jučer, 12. svibnja, na području ove Policijske uprave u prometu je zaustavljeno 7 vozača (6 vozača osobnog automobila i 1 vozač bicikla) koji su imali nedozvoljenu prisutnost alkohola u krvi. Najveća prisutnost alkohola utvrđena je u 2,20 sati u Velimirovcu, kada je u nadzoru prometa zaustavljen biciklist 37-godišnji hrvatski državljanin iz Velimirovca. Vozaču je utvrđena prisutnost alkohola u krvi od 2,71 grama po kilogramu te je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva.
U 15,00 sati u Osijeku, u Ulici Svetog Leopolda Bogdana Mandića dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom. Vozaču osobnog automobila 62-godišnjem hrvatskom državljaninu iz Osijeka, utvrđena je prisutnost alkohola u krvi od 1,83 grama kilogramu te je uhićen sukladno odredbama Prekršajnog zakona. Za počinjeni prekršaj predviđena je maksimalna novčana kazna do 20 000 kuna, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju do 12 mjeseci i 6 negativnih prekršajnih bodova.
U 17,10 sati u Kešincima, u nadzoru prometa zaustavljen je 23-godišnji hrvatski državljanin iz Kešinaca, koji je upravljao osobnim automobilom prije stjecanja prava na upravljanje. Vozač je u zadnje tri godine osam puta pravomoćno presuđen za isti prekršaj te je uhićen sukladno odredbama Prekršajnog zakona. Za počinjeni prekršaj predviđena je maksimalna novčana kazna do 20 000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju do 12 mjeseci kada stekne pravo na upravljanje i 6 negativnih prekršajnih bodova.
Prometne nesreće na području PU osječko – baranjske
U protekla 24 sata na području Policijske uprave osječko–baranjske evidentirano je pet prometnih nesreća. U jednoj prometnoj nesreći jedna osoba zadobila je lake tjelesne ozlijede. Preostale prometne nesreće za posljedicu su imale materijalnu štetu. Na području Osijeka dogodilo se četiri prometne nesreće, a na području Našica jedna prometna nesreća.
Prevarom ispraznio očev račun
Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 37-godišnji hrvatski državljanin iz Ivanovca počinio kazneno djelo računalna prijevara. U periodu od 2. listopada 2019. godine do 28. siječnja 2020. godine, 37-godišnjak je u više navrata pomoću mobilnog telefona plaćao s bankovnog računa svoga oca razne igrice na internet portalu. Oštećenom 70-godišnjem hrvatskom državljaninu je nanesena materijalna šteta oko 16 000 kuna. Nadležnom državnom odvjetništvu podneseno je posebno izvješće.
Internet prijevara
U ponedjeljak, 11. svibnja, u Osijeku, 32-godišnja hrvatska državljanka iz Osijeka, preko društvene mreže je sa nepoznatom osobom dogovorila podizanje kredita u iznosu od više desetaka tisuća kuna. Nepoznatoj osobi je uplatila u više navrata nekoliko tisuća kuna u bonovima. Oštećenoj do današnjeg dana nije odobren kredit, niti je primila povrat novca. Osoba s kojom je komunicirala putem interneta prekinula je svaku komunikaciju. Nadležnom državnom odvjetništvu podneseno je posebno izvješće. Za nepoznatim počiniteljem se traga.
Kako se zaštiti od Internet prijevara ?
Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke.
Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima. Stoga proučite informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
*CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
*Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
*Krađe identiteta Vishing – Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
*Phising – Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
*Smishing – Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
*Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
*Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
*Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
*Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.
Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.
Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora u listopadu 2018. godine proveli su kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti (ECMS – European Cyber Security Month). Radio se o EU kampanji o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.