Na Spomen – području Crni potok, nedaleko od Našica, danas je održana komemoracija u povodu 81. obljetnice komunističkog zločina počinjenog u lipnju 1945. godine. Prema dostupnim podacima i svjedočanstvima, tada je bez suđenja i ikakvog pravnog postupka ubijeno oko 1.600 zarobljenih vojnika i civila, zbog čega se Crni potok ubraja među najveća stratišta u istočnom dijelu Hrvatske iz poslijeratnog razdoblja. Komemoracija se tradicionalno održava svake godine treće subote u lipnju, s ciljem očuvanja sjećanja na žrtve i promicanja istine o događajima koji su uslijedili neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Program Dana sjećanja započeo je u 9 sati okupljanjem ispred Crkve sv. Katarine u Zoljanu, odakle su hodočasnici pješke krenuli prema Crnom potoku. Kod Spomen-područja položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na stradale, a nakon komemoracije u Zoljanu je služena sveta misa.
Sjećanje na žrtve Crnog potoka
Na početku komemoracije okupljene je pozdravio predsjednik Udruge DarNa Ivan Božiček, zahvalivši svima koji su se i ove godine okupili na Crnom potoku kako bi odali počast žrtvama i očuvali sjećanje na tragediju koja se na tom mjestu dogodila nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Nakon njega okupljenima se obratio zamjenik gradonačelnika Našica Krešimir Žagar, koji je zahvalio svim sudionicima obilježavanja, hodočasnicima, predstavnicima institucija, udruga i političkog života te naglasio važnost trajnog čuvanja uspomene na žrtve Crnog potoka.
„Prošla je 81 godina od teške crnopotočke tragedije i ponovno smo ovdje, na Dan sjećanja na žrtve Crnog potoka, žrtve krvnika koji su na ovome mjestu prolili hrvatsku krv, krv hrvatskih mučenika. Zahvaljujem svima koji su nam se danas pridružili. S nama je bio i potpredsjednik Hrvatskog sabora gospodin Ivan Penava, s nama je Ana Filko, izaslanica ministra hrvatskih branitelja Tomislava Medveda, hvala i našem dožupanu, kao drugom domaćinu uz naš grad, vijećnicima te svim udrugama i strankama koje su danas bile prisutne.
Posebno hvala hodočasnicima koji su prošli ovaj put po vrlo neugodnom vremenu te na taj način, barem simbolično, zajedno s našim župnikom izmolili Križni put i ukazali na žrtvu naših mučenika Crnog potoka. Što reći nego još jednom hvala svima. Sveta misa je nešto najljepše čime možemo prikazati njihovu žrtvu, a služit će se u zoljanskoj crkvi. Ondje ćemo ugostiti i naše drage prijatelje i goste koji su došli iz cijele Hrvatske. Nadamo se da ćemo se i nagodinu okupiti, i to u još većem broju, kako bismo obilježili ovaj dan i dali svoj doprinos uspomeni i sjećanju na mučenike Crnog potoka.” – rekao je Žagar.
Crni potok kao trajno mjesto sjećanja
Ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak okupljene je podsjetila na povijesni kontekst crnopotočke tragedije, ali i na dugogodišnje prešućivanje poslijeratnih zločina. Istaknuto je kako je područje Crnog potoka postalo najveće stratište i grobište u našičkom zavičaju, ali da to, nažalost, nije bilo iznimka, jer su tih tjedana i mjeseci mnoga slična mjesta diljem bivše Jugoslavije postajala masovna grobišta.
Lučevnjak je naglasila kako su pripadnici Narodnooslobodilačke vojske, po nalogu komunističkih ideologa, izvršili osvetu nad ratnim protivnicima bez suda i, naizgled, bez posljedica. Istina je, ipak, pronašla svoj put, najprije u publikacijama hrvatske emigracije, a nakon osamostaljenja Republike Hrvatske sve glasnije i u domovini. S vremenom se okupila i skupina ljudi koji su uporno istraživali povijesne činjenice i nisu dopustili da se ova tragedija zaboravi.
Podsjetila je i kako je 1995. godine na ovom mjestu podignuto spomen-obilježje, u sklopu kojega se nalazi i kosturnica s posmrtnim ostacima prikupljenima kao površinski nalazi na ovom području. Sustavnih istraživanja grobišta i ekshumacija, međutim, do sada nije bilo. Posebno je istaknuto kako je najvažnije što se danas može učiniti za žrtve Crnog potoka održavanje sjećanja na teške dane poraća Drugog svjetskog rata, kao i molitva – ne samo za žrtve, nego i za počinitelje ovoga zločina.
Odlukom Grada Našica i Župe sv. Antuna Padovanskog 2007. godine određeno je da se treća subota u lipnju obilježava kao Dan sjećanja na žrtve komunizma u našičkom zavičaju. Crni potok tako već gotovo dva desetljeća okuplja vjernike, hodočasnike i predstavnike institucija kako bi to mjesto ostalo trajni spomen zavičajne baštine i podsjetnik da se ovakvi zločini protiv čovječnosti više nikada ne ponove. „Crnopotočka tragedija naš je Bleiburg i naš križni put, naša krvava prošlost, ali i sjećanje nade koja nas vodi ususret civilizaciji ljubavi, u ozračje mira i nenasilja.” – poručila je ravnateljica Lučevnjak.
Obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Našica, među kojima zamjenik gradonačelnika Krešimir Žagar i gradski vijećnik dr. Denis Klapan, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata Ivan Penava, izaslanica Ministarstva hrvatskih branitelja i ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, zamjenik županice Osječko-baranjske županije Josip Miletić, predstavnici Udruge “DarNa” na čelu s predsjednikom Ivanom Božičekom, gradski vijećnici te brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata.
Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena
Zamjenik županice Osječko-baranjske županije Josip Miletić istaknuo je kako se na Crni potok treba vraćati svake godine, ne samo zbog pijeteta prema žrtvama, nego i zbog obveze prenošenja istine mlađim generacijama.
„Danas smo se okupili na Crnom potoku. Prošla je 81 godina od crnopotočke tragedije, trenutka kada je Crni potok bio krvavi potok, kada je više od 1.500 ljudi mučki ubijeno. Bili su nenaoružani, rat je već bio završen, i to je nešto što se više nikada ne smije ponoviti. Zato moramo iz godine u godinu dolaziti na ovo mjesto i prenositi mlađim generacijama istinu, kako njihova žrtva, ali isto tako i žrtva svih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, nikada ne bi bila zaboravljena. Temelji naše domovine upravo su Domovinski rat i brojni ljudi koji su dali svoje živote.
Uvjeren sam da je svakome od nas u srcu naša Hrvatska, naša domovina, i da ćemo je graditi iz dana u dan te mlađim generacijama prenositi ono što se dogodilo, kako povijest ne bismo zaboravili i kako bismo u budućnosti znali razvijati Hrvatsku i stvarati bolju kvalitetu života. Uz sve to, nikada ne smijemo zaboraviti ono što se dogodilo. Hvala još jednom svima koji su došli na ovo mjesto i svojim prisustvom iskazali pijetet. Ono što ćemo činiti u narednom razdoblju jest molitva za sve žrtve, kao i za sve one koji su dali svoj doprinos u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske.” – rekao je Miletić.
Crni potok mora biti istražen, a žrtve dostojanstveno pokopane
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava naglasio je kako su zločini počinjeni nakon završetka Drugog svjetskog rata desetljećima bili sustavno skrivani, a Crni potok izdvojio je kao jedno od najvažnijih mjesta sjećanja na području Slavonije i Baranje.
„Mnogo je godina prošlo od tih strašnih događaja, a još je važnije reći da su godine koje su uslijedile bile godine represije, u kojima se pomno skrivao svaki trag ovakvih zločina. Njih je, nažalost, u Hrvatskoj jako puno, ali i u Sloveniji te okolnim zemljama. Tek ćemo u budućnosti, a nadam se što prije, doznati konačnu ili barem približnu brojku koliko je Hrvata stradalo u tim, možemo bez sustezanja reći, najmasovnijim zločinima počinjenima na tlu Europe nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Za to su, naravno, krive Komunistička partija i njezina ideologija. I ovdje na Crnom potoku, kao i u mnogim drugim slučajevima, zahvaljujući ljudima koji su pobjegli u dijasporu, ali i domaćim ljudima koji su kriomice, riskirajući vlastitu sigurnost i sigurnost svojih obitelji, obilazili ova mjesta, pa čak i fotografirali neke stvari te filmove prebacivali preko granice, doznali smo kroz svjedočanstva o kolonama ljudi koji su završili ovdje na Crnom potoku.
Veliko hvala Ivanu i članovima Udruge DarNa koji skrbe o ovom događaju, jer izgleda da u većini slučajeva, pa tako i ovdje, drugačije nije moglo. Jednako tako, ovdje imamo i drugačijih primjera. Imamo veliko razumijevanje i podršku lokalne zajednice, Grada Našica i Osječko-baranjske županije. Zahvaljujući njihovoj osjetljivosti za ovu temu, ovdje ipak imamo uređeno mjesto, kapelicu i grobnicu, iako je sama lokacija još uvijek neistražena.
Bilo je zadovoljstvo čuti i gospođu Anu Filko, ravnateljicu Uprave za zatočene i nestale, koja je najavila da će, nadamo se tijekom ove godine, uslijediti radovi i na Crnom potoku. Za ovo mjesto znamo da je, ako ne najmasovnije, onda sigurno jedno od masovnijih stratišta na području Slavonije i Baranje.
Važno je da na neki način vratimo mir obiteljima ljudi koji su ovdje stradali, da na dostojanstven i ljudski način ukopamo posmrtne ostatke ljudi koji su, nažalost, ovdje ubijeni mimo svakog suda i na najgrozomornije načine. Jednako tako, važno je da se kao društvo i država jasno odredimo prema zločinima Komunističke partije, ali i svih drugih totalitarnih režima, te da kroz uspomenu na ove ljude ispričamo njihovu tužnu priču kao svojevrstan zavjet za izgradnju demokratskog i slobodnog društva. Nadam se da ćemo biti svjetlosnim godinama daleko od ovakvih praksi, radnji i zločina, da ćemo moći slobodno govoriti, uvažavati različitost mišljenja, ali istodobno poštovati temeljne vrijednosti slobodne i demokratske Hrvatske.
Prošlo je jako puno godina i mislim da su svakim danom sve manje mogućnosti da se danas nekome imenom i prezimenom sudi, jer je pitanje tko je od odgovornih još živ. Ono što je naša realnost i s čime ćemo se sasvim sigurno uhvatiti u koštac jest zauzimanje jasnog stava prema veličanju tog režima i pripadnika Komunističke partije. Nedopustivo je da imamo trgove i ulice nazvane po takozvanim narodnim herojima za koje danas, kroz znanstvene radove i publikacije, doznajemo da su bili narodni heroji upravo zato što su bili istaknuti u vršenju ovakvih zločina. Naravno, na prvom mjestu je Josip Broz Tito, i to je nešto što neupitno stvara podjele u hrvatskom društvu.
Međutim, moramo biti svjesni jedne činjenice: graditi zajedništvo u društvu na lažima, u kojem su jedni ubijali, a drugi bili ubijani, i očekivati pomirbu na taj način jednostavno je nemoguće. Mi taj zločin moramo razotkriti do kraja, ogoliti ga do kosti i pokazati zločince. Pritom, sudjelujući na ovakvim komemoracijama, nikada ne možete vidjeti mržnju ni poriv za osvetom, ali poriv za otkrivanjem istine svakako da. Mislim da je to preduvjet da Hrvatska u konačnici prodiše. Neka uvijek budu ti rovovi, ako već trebaju biti iskopani, ali neka čovjek može odabrati. Neka naši ljudi i nove generacije znaju istinu. Lako će većina ljudi prići toj istini, a na marginama društva ostat će oni koji su nas gotovo pola stoljeća indoktrinirali u bivšoj državi.” – rekao je Penava.
Na komemoraciji molitvu je predvodio župnik i gvardijan Župe sv. Antuna Padovanskog u Našicama fra Tomislav Faletar, a ona je završila porukom da žrtve tog stratišta ne smiju ostati bez imena, dostojanstva i sjećanja.