U Saboru je na posljednjoj sjednici upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se nastoji spriječiti neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tako da bi se ugovor mogao sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora.
Izmjene Zakona o radu sastavni su dio programa Vlade i uvrštene su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Dvije EU direktive ulaze u hrvatsko zakonodavstvo
Njihovim usvajanjem u hrvatsko zakonodavstvo transponirat će se dvije EU direktive – o balansu između privatnog i poslovnog života te transparentnim i predvidivim radnim okolnostima. Predloženim se izmjenama uvodi novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Uređuje se ugovor o radu na daljinu i dodatni rad
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, rad od kuće ili rad na daljinu, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika – primarno roditelja djece do osam godina života u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada. Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca, i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada (osam sati tjedno ili duže, ali najviše 16 sati tjedno). Uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga, istaknuo je ministar.
Novi oblik rada – putem digitalnih radnih platformi
Također, propisuje se obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika. Novost je, istaknuo je ministar, novi oblik rada putem digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.), radi zaštite osoba koje na taj način rade, ali isto tako i promicanja tog novog oblika rada, koji na tržištu već postoji. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika. Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora njime urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Zakon bi stupio na snagu s početkom iduće godine, dok bi poglavlje koje se odnosi na reguliranje rada putem digitalnih radnih platformi stupilo na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Izvor: Vlada. hr