68. obljetnica postojanja našičke gimnazije i rođendan Dore Pejačević

Početak nove školske godine obilježila su dva događaja vezana za isti datum  – početak nove školske godine obilježen je 68. obljetnicom osnivanja gimnazije u Našicama. Tzv. Gramatička škola bila je preteča današnjoj gimnaziji, a osnovali su je franjevci početkom 17.st. Prvi oblik srednjoškolskog obrazovanja u 20. stoljeću bila je Dvorazredna trgovačka škola u razdoblju od 1921. do 1928. godine. Bila je smještena u prostorima tadašnje Više pučke škole, a 10. rujna 1954. osnovan je Gimnazija.


Prva našička srednja škola

Bila je to prva našička srednja škola. Radila je sve do 1978. u dvorcu Marka Pejačevića, u velikom parku. Od 1956. pa do 1964. postojala je u prostoru tzv. «mađarske škole» u Markovcu Ekonomsko – poljoprivredna škola za obrazovanje odraslih, a tu je 1960. otvorena i Ekonomska škola. One se udružuju u Centar za ekonomsko obrazovanje kadrova. Već 1967. u okviru ovog Centra počinje obrazovanje učenika u privredi u više struka pa od 1. siječnja 1970. ova obrazovna ustanova mijenja naziv u Centar za stručno obrazovanje. Od 1. siječnja 1971. udružuju se Gimnazija i Centar za stručno obrazovanje u Srednjoškolski centar Našice te se ubrzo sele u današnju zgradu.

Dora Pejačević

Rođena je 10. rujna 1885. godine u Budimpešti. Kći bana grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Dorin djed Ladislav i otac Teodor bili su hrvatski banovi. Najveći dio života provela je na obiteljskom imanju Pejačevića u Našicama. Svoje prve glazbene poduke stječe u roditeljskom domu uz bogatu knjižnicu i pomoć vrsnih privatnih učitelja. Glazbeno obrazovanje počinje u Zagrebu, a kasnije nastavlja studirati u Dresdenu i Münchenu. Svoje prvo glazbeno djelo napisala je u 14. godini. Najpoznatija su joj djela: Canzonetta, Sonata za violinu i glasovir, Koncert za glasovir i orkestar, Slavenska sonata, Simfonija u fis-molu.

Umjetnički opus Dore Pejačević obuhvaća 57 djela koja su gotovo sva zabilježena i sačuvana. U Zavičajnom muzeju Našice otvorena je 1985. njezina spomen soba. Tu se nalaze eksponati vezani za Dorin život, pokućstvo, obiteljske fotografije, notni zapisi i malobrojni sačuvani predmeti iz vlasništva obitelji Pejačević. Posebno je vrijedan Dorin klavir. Prerana smrt prekinula je stvaralaštvo prve hrvatske skladateljice, no njezini radovi ostali su vrijedan dio naše kulturne baštine. Umrla je 5. ožujka 1923.

Izvor: SSIK, Dunja Irha Baričević, prof.

 

Stric pivo

Pročitajte još