U prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Našice prije nekoliko dana za sve profesionalne vatrogasce održano je predavanje pod nazivom “Prevencija stresnih i traumatskih iskustava u svijetlu pozitivne psihologije”.
Vođeni prošlogodišnjim iskustvom po broju tehničkih i broju požarnih intervencija, Javna vatrogasna postrojba Našice inicirala je ovo predavanje za sve zaposlenike. Predavanje o “psihologiji u vatrogastvu” održala je psihologinja Darija Salopek – Žiha, licencirana psihologinja koja se već duži niz godina bavi psihologijom u svakodnevnom životu te psihologijom u kriznim situacijama. Djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Našice po prvi puta su se susreli s ovakvim tipom predavanja a suradnja na nastavi s psihologinjom je bila na zavidnom nivou.
Teme koje su obrađene su sljedeće:
Uvod, predstavljanje i video? : Uvod u psihologiju, predstavljanje svih zaposlenika, te gledanje kratkih isječaka iz popularne američke serije “Vatreni dečki”
Profesionalni zahtjevi zanimanja vatrogasac prema industrijskim psiholozima? : Vatrogasni profesionalni zahtjevi, osobine, emocionalna stabilnost, blokada i nestabilnost
Stres, što i kako s njim? : Što je to stres, Lazarusov model stresa, vrste stresova, te znakovi stresova
Vježba1. – upitnici stresa? : Stres i tjelesno zdravlje, upitnik stresa na poslu, vizualni upitnik, te ljestvica životnih zbivanja
Psihološka otpornost? : Posljedice stresa, način suočavanja sa stresom, višenačinski model snaga suočavanja sa stresom
Trauma, što i kako s njom? : Što je to trauma, reakcije na traumatske događaje, česte reakcije nakon traume, krizni događaj i kriza kao psihičko stanje, cilj sustava za psihološke krizne intervencije, najčešće reakcije u stanju krize, faze tugovanja, opći ciljevi sažete psihološke integracije traume
Vježba 2. – pozitivna psihologija? : Što je pozitivna psihologija, upitnik testa pozitivnosti
Zaključak? : Ciljevi individualnog rada – smanjenje intenziteta emocija, smanjenje kognitivne dezoorganizacije, jačanje samoefikasnosti, olakšavanje emocionalnog rasterećenja i ponovnog doživljavanja ugode, izlazak iz uloge pomogača u kriznom događaju, učenje novih računa suočavanja sa stresom, započinjanje procesa tugovanja, te osvješćivanje i izražavanje osjećaja
Uloga psihologa u vatrogastvu bi bila prevencija i pružanje psihološke pomoći vatrogascima nakon teških intervencija. Nažalost u Republici Hrvatskoj ne postoji organiziran sustav pružanja psihološke pomoći vatrogascima nakon teških intervencija (npr. intervencija s teško ozlijeđenim i stradalim osobama). Sustav školovanja vatrogasaca u potpunosti je izostavio psihologiju iz nastavnog plana i programa. Kroz nastavu iz psihologije, vatrogasci bi stekli, između ostalog, i temeljna znanja iz psihologije stresa.