U Tinjanu je 16. listopada otvoren 18. Internacionalni sajam pršuta – ISAP 2026., koji traje do 18. listopada. Otvorenje je obilježilo i obaranje Guinnessova svjetskog rekorda u najvećem broju osoba koje istodobno režu meso. Prema priopćenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u rezanju je sudjelovalo 285 osoba, čime je nadmašen dosadašnji rekord od 205 sudionika, postavljen 2018. godine.
Na svečanom otvorenju sudjelovao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. „Možda smo mala zemlja i ne možemo u svemu konkurirati velikima, ali imamo sjajne proizvode, vrhunsku kvalitetu i ljude koji znaju svoj posao. Iza svakoga ovog pršuta stoje godine rada, znanja i iskustva”, poručio je Vlajčić.
Četiri hrvatska pršuta sa zaštićenim nazivom
Hrvatska ima četiri pršuta čiji su nazivi zaštićeni na razini Europske unije: istarski, krčki, drniški i dalmatinski. Procijenjena godišnja proizvodnja pršuta u Hrvatskoj premašuje 500 tisuća komada. Ministarstvo podupire proizvodnju pršuta sa zaštićenim oznakama potporom od 1,70 eura po kilogramu. Za istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut tijekom 2025. godine ukupno je isplaćeno 402.590,66 eura. U europskim sustavima kvalitete registrirana su ukupno 54 hrvatska poljoprivredna i prehrambena proizvoda. Među najnovijima su Banski kestenov med i Čepinski kupus, koji su dobili zaštićenu oznaku izvornosti.
Tradicija treba omogućiti razvoj proizvodnje
Vlajčić je naglasio da očuvanje tradicije treba biti povezano s uvjetima koji proizvođačima omogućuju ulaganja i razvoj poslovanja. „Nije dovoljno samo govoriti da imamo vrhunske proizvode. Naši proizvođači moraju moći živjeti od svojega rada, ulagati i razvijati proizvodnju. Tradicija ne smije ostati samo na starim ognjištima i u lijepim pričama. Ona mora živjeti, mora se proizvoditi i prodavati, a od nje ljudi moraju moći živjeti”, istaknuo je. Sajam u Tinjanu prilika je za predstavljanje proizvođača, njihovih proizvoda i znanja te povezivanje proizvodnje hrane s gastronomijom i turizmom. Iz Ministarstva ističu da takve manifestacije pridonose prepoznatljivosti autohtonih proizvoda i otvaraju dodatne mogućnosti za razvoj lokalnog gospodarstva i ruralnih područja.