Od 22. travnja 2021. godine u Galeriji Klovićevi dvori moći će se pogledati izložba “Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine” autorica Jasminke Najcer Sabljak, docentice na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijek i Silvije Lučevnjak, ravnateljice Zavičajnog muzeja Našice. Izložbom će se predstaviti likovne zbirke i djela likovne umjetnosti 12 slavonskih plemićkih obitelji među kojima će se naći djela i našičke obitelji Pejačević te klavir za kojim je svirala Dora Pejačević.
U razgovoru s jednom od autorica izložbe, ravnateljicom Zavičajnom muzeja Našice Silvijom Lučevnjak, saznali smo kako je došlo do sintetiziranja dugogodišnjeg istraživanja likovne baštine i atraktivnog prikaza reprezentativne baštine i življena slavonskih plemićkih obitelji.
– Izložba u Klovićevim dvorima je rezultat dvadesetogodišnjeg istraživanja kojeg smo kolegica Jasminka Najcer Sabljak i ja provodile prvo na likovnoj zbirci obitelji Pejačević. Počele smo prvo s Našicama jer smo ovdje obje na neki način stasale, bile smo učenice našičke škole i zanimala nas je baština obitelji Pejačević. Dogodila se sretna okolnost da je Jasminka zamijenila mene na mjestu profesorice likovne umjetnosti u našičkoj srednjoj školi, a onda dobila mjesto u današnjem Muzeju likovne umjetnosti u Osijeku. Ja sam dobila posao u Zavičajnom muzeju Našice. Zapitale smo se gdje se ta likovna djela koja su nekad bila u dvorcu Pejačević u Našicama nalaze danas i tako je sve počelo. Jasminka je ustanovila da je velik dio tih djela nakon Drugog svjetskog rata završilo u fundusu današnjeg Muzeja likovne umjetnosti u Osijeku te smo pokušale točno identificirati o koliko se umjetnina radi, o čemu se radi što se tiče sadržaja tih umjetnina. Pejačevići su imali i veliki dvorac u Virovitici koji je nedavno obnovljen, imali su prekrasan dvorac u Retfali u Osijeku te smo istraživanje proširile i na druge grane obitelji Pejačević.
Osim našičke, istraživale smo i virovitičku i rumsko-retfalačku granu obitelji Pejačević – rekla je Silvija Lučevnjak i nadodala kako je bilo neminovno istraživanje proširiti i na ostale slavonske plemićke obitelji jer su sve one bile obiteljski i društveno povezane, a dijelile su zajednički i kulturni i povijesni prostor.
Kako je navela ravnateljica Lučevnjak, 2013. godine bila je velika izložba o likovnoj baštini obitelji Pejačević koja je gostovala u Zagrebu te je Galerija Klovićevi dvori izrazila želju da se udomi još jedna izložba toga tipa, ali ovog puta jedan pregled svih likovnih zbirki.
Istaknula je kako su prilikom sastavljanja kataloga za ovu izložbu, u stvaranju pomogli i kolege dr. sc. Daniel Zec koji je obradio segment skulpture u plemićkim zbirkama i dr. sc. Dragan Damjanović koji je obradio segment arhitekture u odnosu na slavonske plemićke obitelji.
Slavonski dvorci su veliki kapital kulturnoga turizma ovog djela Hrvatske. Svjedoci smo kako su obnovljeni, a i dalje obnavljaju mnogi slavonski dvorci, a krenula je i obnova našičkog dvorca Pejačević. U Slavoniji se puno toga događa gdje se upravo ta povijesna baština nastoji kontekstualizirati i povezati s gospodarskim turističkim prilikama.
– Cilj izložbe nije samo kako bi kopali po arhivima i gledali lijepe slike nego da bismo rezultate naših istraživanja učinili dostupnima onima koji danas obnavljaju te dvorce. Tu ovakva istraživanja likovne baštine imaju jako puno smisla jer likovna djela postaju materijal koja se može izložiti i prezentirati prema javnosti u tim nekadašnjim objektima – izjavila je Silvija Lučevnjak te pozvala sve koji su u mogućnosti da posjete izložbu gdje će moći vidjeti vrhunska djela likovne baštine koja su nekada ukrašavala interijere slavonskih dvoraca.
[embedyt] https://www.youtube.com/watch?v=Ckz7C_xCf58[/embedyt]