Objavljene Jesenske prognoze Europske komisije (04.11.2014.) za 2014. – 2016

ured1a

Europska komisija objavila je Jesenske prognoze slabog ekonomskog rasta za
preostalo razdoblje 2014.
U Proljetnim prognozama navedeno je kako se nastavlja ekonomski oporavak Europske
unije koja je započela izlazak iz recesije prije godinu dana. Predviđen je rast BDP-a članica
Europske unije za 1,2% u 2014., te 1,7% u 2015. godini. Podaci u Jesenskim prognozama nisu
znatno promijenjeni, uz blage korekcije, upućuju i dalje na rast BDP-a država članica, od 1,3% za
2014., te 1,5% za 2015. Nastavak rasta BDP-a od 2,0% predviđen je za 2016., a trebao bi biti
rezultat jačanja financijskog sektora (nakon sveobuhvatne procjene od strane Europske
središnje banke), daljnjeg napretka prema Bankovnoj uniji, kao i ostalih strukturnih reformi koje
bi uskoro trebale pokazati pozitivne efekte.
Za Republiku Hrvatsku predviđeni pad BDP-a iz Proljetnih prognoza blago je povećan sa
0,6% na 0,7%.
Dakle, Europska komisija je na vrijeme, još u svibnju 2014., ukazala Vladi da se u
Republici Hrvatskoj očekuje pad BDP-a jer nisu ostvarene temeljene pretpostavke za rast na koje
je Komisija upozoravala u Zimskim prognozama iz 2013., a to su: otvaranje izvora financiranja
srednjim i malim poduzetnicima i brže korištenje europskih fondova.
Za razliku od Europske komisije, Vlada je u studenom 2013. pripremala proračun za
2014. temeljeći ga na procjeni rasta BDP-a od 1,3%, da bi u ožujku ove godine mijenjala
proračun predviđajući i dalje blagi rast BDP-a od 0,2%. Najnovijim rebalansom na kraju trećeg
kvartala ponovo je korigirana vladina prognoza kretanja BDP-a u 2014., ovaj put na pad od 0,7%.
Očito Europska komisija bolje razumije kretanja u Republici Hrvatskoj, od Vlade koja je
za to odgovorna.
Za 2015. Europska komisija predviđa Hrvatskoj stagnaciju (rast BDP-a od 0,2%)
upozoravajući da se očekuje kako se potrošnja neće povećati zbog kontinuiranog povećanja
zaduženosti i utjecaja snažne fiskalne konsolidacije koju Vlada Republike Hrvatske konačno
treba početi ozbiljno provoditi.
Prognoza za 2015. temelji se na očekivanom porastu javnih investicija, između ostalog i
zbog korištenja Europskih fondova za što je krajnje vrijeme. Problem Hrvatske je potreba za
jačanjem privatnog sektora i privatnih investicija.
Nedostatak provođenja reformi i izostanak efikasnih mjera fiskalne konsolidacije dovelo
je do brzorastućeg deficita i duga osobito u posljednje dvije godine. Navedeno se vidi i u
prognozi visine javnog duga koja se za 2014. u Jesenskim prognozama u odnosu na Proljetne

prognoze povećava sa 69,0% na 81,7%. U 2015. prognozira se povećanje javnog duga na 84,9%
BDP-a, a u 2016. na 89,0% BDP-a.
Važno je napomenuti da je Europska komisija Jesenske prognoze pripremila uzimajući u
obzir rebalans proračuna prezentiran od strane Vlade u travnju 2014. u kojem je obećano
smanjenje deficita općeg proračuna na 4.6% BDP-a odnosno 15,0 milijardi kuna.
Međutim, učinci mjera i prognoze Vlade u međuvremenu su se pokazale potpuno
pogrešne i najnovijim rebalansom deficit općeg proračuna povećan je na 5,0% BDP-a odnosno
na 16,2 milijarde kuna. Treba uzeti u obzir da ovo nije realan deficit, nego je on veći kada se
uračunaju dospjele, a neplaćene obveze u sektoru zdravstva u visini od najmanje 2,0 milijarde
kuna, te kada se iz prihoda izuzme jednokratna uplata iz II Mirovinskog stupa od 2,8 milijarde
kuna. Kada zbrojimo sve gore navedeno, deficit prelazi 6,5% BDP-a odnosno penje se na
vrtoglavih 21,0 milijardu kuna.
Kada Europska komisija uzme u obzir ove promjene neizbježne su negativne korekcije
projekcija za 2015. u Zimskim prognozama. Sve zahvaljujući Vladi koja ne provodi reforme i ne
zna upravljati proračunom te realno planirati učinke mjera fiskalne konsolidacije.

Ivana Maletić,
Zastupnica u Europskom parlamentu

Pročitajte još