13.1.2011. Nakon što su dobili dva dvorca u Našicama te nekoliko tisuća hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta, potomcima nekadašnjih našičkih grofova Pejačevića vraćeni su i ribnjaci! Točnije, najnovijim rješenjem koje je stiglo krajem prosinca, nasljednicima Pejačevića vraćeno je 800 hektara našičkih ribnjaka. Budući da će za nekoliko dana rješenje o povratu ribnjaka biti pravomoćno, jučer su radni sastanak održali Šimo Orešković, županijski povjerenik Sindikata PPDIV-a, i Salko Plehandžić, direktor tvrtke Miagro d.o.o. Našice, koja je 2007. na javnom natječaju kupila objekte i opremu posrnule stečajne ribogojske tvrtke Ribnjak 1905. d.d. Nakon sastanka sindikalni povjerenik PPDIV-a Orešković je rekao kako je dogovoreno da će se uputiti žalba na rješenje.
– Sindikat će inzistirati na tome da Državno odvjetništvo uputi žalbu na rješenje o povratu imovine, a u međuvremenu ćemo izvršiti pritisak na Vladu i resorno ministarstvo kako bi donijelo odluku da se Pejačevići obeštete, a ne da dobiju ribnjake. Nisam protiv vraćanja oduzete imovine, ali sam protiv uništavanja proizvodnje i gašenja radnih mjesta. A prema sadašnjim informacijama, Pejačevići nisu spremni nastaviti proizvodnju i zadržati radna mjesta. Ako žele dobrobit ovom kraju, onda bi bilo dobro da, ako im se omogući obeštećenje, to i prihvate – istaknuo je Orešković.
Prema njegovim riječima, trenutačno je u proizvodnji zaposleno 26 radnika, no dodaje da se taj broj zaposlenih planirao povećati za 20 osoba. Naime, tvrtka Miagro, koje je do sada uložila približno tri milijuna eura u zastarjelu tehnologiju i opremu te nasađivanje zapuštenih ribnjaka ribljom mlađi, bila je spremna investirati i u prerađivačke kapacitete.
Plehandžić: Prekršen je zakon
Sadašnji vlasnik ne misli ribnjake lako vratiti Pejačevićima i ulazi u pravni rat za poništenje rješenja. Naime, direktor tvrtke Miagro Salko Plehandžić naglašava da će tražiti pokretanje ponovnog pravnog postupka, budući da je, kako kaže, došlo do kršenja zakona i proceduralnih pogrešaka: “Zakon o poljoprivrednom zemljištu jasno kaže da ribnjak čini jednu tehnološku cjelinu i predstavlja zemljište posebne namjene. Prema tome, ribnjak se ne može dijeliti, a ovim rješenjem je izuzet dio od 800 hektara. Druga stvar koja je sporna jest materijalno stanje na terenu. Jer, vraćene su i čestice na kojima su proizvodne table izgrađene nakon 1960. godine, znači nakon što je Pejačevićima oduzeta imovina.” Napomenuo je da je u proljeće trebala krenuti izgradnja tvornice za preradu ribe, koja će zbog novonastalih okolnosti biti na čekanju.
Snježana Fridl (Glas Slavonije)