Mlada našička arheologinja otkriva nam daleku ljudsku prošlost

Mlada našička arheologinja, Danimirka Podunavac, istražujući Slavonijom, otkrivajući i pronalazeći brojne materijalne ostatke pokušava otkriti tajne davnih vremena, način života ljudi prije nekoliko stotina godina. Arheologinja Danimirka, prvi je veći teren odradila u Umagu na jednom srednjovjekovnom lokalitetu, a potom se vratila u svoju rodnu Slavoniju. Kako navodi, njezin profesionalni rad uvijek je bio vezan uz muzeje. Stručno osposobljavanje za rad odradila je u Zavičajnom muzeju Našice, nakon čega je položila i stručni ispit za kustosa.

Paralelno je započela suradnju s nekoliko slavonskih muzeja. Kako navodi, prvi ozbiljniji posao bio je vezan uz našičko područje s Institutom za arheologiju iz Zagreba gdje je radila na projektu pod nazivom „Strateško korištenje prostora“. U sklopu tog projekta, istraživano je šire našičko područje, postavljene su dvije izložbe te je po završetku samog projekta izdan i prezentiran katalog vezan uz rezultate samog projekta. Danimirka je ostvarila suradnju i s Gradskim muzejom Nova Gradiška gdje je kako navodi „ispekla zanat“. Započela je i suradnju sa svojim današnjim matičnim muzejom Arheološkim muzejom u Osijeku s kojim je sudjelovala na istraživanju jednog dijela dionice koridora u Baranji, a potom je započela rad na srednjovjekovnim lokalitetima. Zahvaljujući suradnji s brojnim muzejima, nakon deset godina od završetka studija, svojom upornošću i trudom uspjela se trajno zaposliti u Arheološkom muzeju Osijek gdje danas radi kao kustos za zbirke kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.

“Zaposlena sam na zbirkama koje su područje moga interesa, a to je kasni srednji vijek. Za arheologiju kažu da je to zanimanje, no, ja bih rekla da je to poziv. To je specifična struka koju zaista morate voljeti da biste ju radili s uspjehom. Moja ljubav prema arheologiji rodila se još u srednjoškolskim danima. Često me ljudi pitaju po čemu je arheologija posebna. Volim istači kako je to jedno dinamično i nepredvidljivo zanimanje jer nikad ne znate što ćete otkriti. Svaki arheološki lokalitet koji se istražuje je specifičan sam po sebi.” – navodi Podunavac.

Danimirka ističe da kao muzejski kustos ima tu sreću što može sudjelovati u svemu onom što arheologija podrazumijeva, od samog početka, a to su arheološka istraživanja pa do same obrade prezentacije i publikacije rezultata istraživanja. “Sama arheologija kreće s arheološkim istraživanjima kojih ima više vrsta. Najzastupljenija su zaštitna arheološka istraživanja koja se izvode u jednom kraćem vremenskom roku i rade se na mjestima budućih dionica, obilaznica ili u nekim zaštićenim arheološkim zonama unutar pojedinih gradova. Odnose se na mjesta gdje se predviđa izgradnja neke buduće infrastrukture ili objekta.” – kazuje Danimirka.

Kako navodi, većina arheoloških lokaliteta predstavlja slučajni nalaz. Ljudi često na svojim oranicama nalaze razne predmete, dolaze u nadležni lokalni muzej i prijavljuju te nalaze jer sve ono što se pronađe ispod zemlje, u vlasništvu je Republike Hrvatske. Kada se radi o infrastrukturnim radovima, onda prije samih arheoloških istraživanja postoji slijed radova. Prvotno slijedi terenski pregled same predviđene trase, a potom se radi arheološki nadzor, odnosno kopaju se probni rovovi kako bi se utvrdilo postoje li ostaci kakvih objekata te se prema tome planira buduće arheološko istraživanje. Danimirka navodi kako se istraživanja provode tijekom povoljnih vremenskih uvjeta. “Arheološka istraživanja se odvijaju tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Zimi se ne istražuje zbog smrzavanja zemlje. Istraživanja u zimskom razdoblju bi značila devastaciju lokaliteta.” – kazuje Danimirka.

Na našičkom području je do sada otkriveno oko 300 lokaliteta koji govore o kontinuiranom naseljavanju ovog prostora u proteklih 8000 godina, od najstarijih tragova ljudske prisutnosti u doba mlađeg kamenog doba ili neolitika sve do novovjekovnih nalaza  iz razdoblja 19. stoljeća. Na lokalitetu Našice – Velimirovac, Arenda 1, Danimirka je istraživala lokalitet starčevačke kulture gdje je pronašla ostavu glačanih kamenih predmeta u keramičkoj posudi, a to je jedinstven nalaz na širem području Hrvatske. Na arheološkom istraživanju lokaliteta Podgorač – Ražište, otkriveni su nalazi Sopotske kulture. S  Institutom za arheologiju provedene su dvije faze istraživanja dijela naselja sopotske kulture na kojem su pronađeni nalazi s osređenim regionalnim specifičnostima. “Prilikom tog istraživanja otkrili smo dio jedne zemunice, ukopanog stambenog objekta koji je bio bogat nalazima. Nalazi zatim odlaze u muzej gdje slijedi njihovo čišćenje, a potom u preparatorske radionice gdje se restauriraju ili konzerviraju, ovisno u kakvom su stupnju očuvanosti pronađeni.” – rekla je Danimirka.

Ova arheologinja je sudjelovala i na istraživanju nekih vrlo značajnih srednjovjekovnih lokaliteta na prostoru Slavonije. “Proveli smo dvije sezone sustavnih arheoloških istraživanja u mjestu Kaptol na području Požeške kotline. To je vrlo značajan lokalitet, vrlo je slojevit u arheološko – arhitektonskom smislu. Radi se o sakralnom kompleksu koji je kasnije utvrđen početkom 16 st. Unutar same utvrde pronađeni su ostaci čak 5 crkava. Najstarija crkva datira s kraja 11 st. i postoji kontinuitet sakralnosti sve do sredine 18 st. kada je izgrađena barokna crkva.” Danimirka kazuje kako se prapovijesni lokaliteti obično ne prezentiraju in situ jer su objekti mahom rađeni od drveta i ostalih organskih materijala koji propadaju te nema onog što bi se moglo prezentirati. No, antički i srednjovjekovni lokaliteti gdje su se našli ostaci nekog objekta poput crkve ili utvrde, konzerviraju se i prezentiraju ljudima. Za ovu mladu arheologinju uskoro predstoji istraživanje, kako sama ističe na njezino veliko zadovoljstvo, istraživanje bisera srednjovjekovlja, u srcu Slavonije, Ružice grada u suradnji s nositeljem projekta parkom prirode Papuk.

Pročitajte još