Hrana je previše vrijedna da bi završila u otpadu, a pravilnim čuvanjem i odgovornijim korištenjem namirnica moguće je produljiti njihovu svježinu, uštedjeti novac i pridonijeti očuvanju okoliša. Gradsko društvo Crvenog križa Osijek stoga donosi niz praktičnih savjeta kojima se količina bačene hrane može znatno smanjiti.
Voće i povrće nije potrebno prati prije stavljanja u hladnjak jer se pranjem uklanja njihova prirodna zaštita i ubrzava kvarenje. Rajčice, luk, mrkvu i krumpir, kao i banane, agrume, dinje i lubenice, bolje je čuvati u smočnici, na hladnom i suhom mjestu s dobrom ventilacijom. Lisnato povrće, poput blitve, špinata i zelene salate, treba držati u hladnjaku, kao i lako kvarljivo voće.
Povrće se može čuvati u plastičnim vrećicama s probušenim rupicama koje omogućuju cirkulaciju zraka. Namirnice je potrebno redovito pregledavati te izdvajati prezrele i trule plodove kako ne bi ubrzali propadanje ostalih.
Pravilnim zamrzavanjem dulje se čuvaju kvaliteta i hranjive vrijednosti
Pakiranu hranu preporučuje se otvoriti neposredno prije korištenja kako bi što dulje ostala svježa. Povrće je prije zamrzavanja dobro kratko prokuhati, ohladiti i spremiti u odgovarajuće vrećice, čime se bolje čuvaju njegova kvaliteta i hranjive vrijednosti.
Sezonsko voće koje se želi konzumirati izvan sezone treba zamrznuti dok su plodovi još svježi i neoštećeni. Smrznuto voće i povrće u mnogim se slučajevima može kuhati bez prethodnog odmrzavanja, što dodatno štedi vrijeme.
Povrće je također poželjno čuvati odvojeno od većine voća, osim citrusa i jagoda, jer pojedine vrste voća proizvode etilen, prirodni plin koji može ubrzati sazrijevanje i kvarenje drugih namirnica.
Svaka odgovorna odluka, od planirane kupnje i pravilnog skladištenja do iskorištavanja namirnica koje već imamo, smanjuje količinu otpada, donosi financijske uštede i potiče zdravije izbore. Promjena počinje malim navikama jer hrana nije otpad, nego vrijednost.
