U sklopu tradicionalne manifestacije Dani slavonske šume danas je u višenamjenskoj dvorani dvorca Pejačević održan Aktualni sat šumarstva. Predavanja su održali izv. prof. dr. sc. Matija Landekić i prof. dr. sc. Marijan Grubišić te domaći šumar Tomislav Borković.
Riječi dobrodošlice uputio je gradonačelnik Krešimir Kašuba istaknuvši važnost festivala Dani slavonske šume kao jednog od najprepoznatljivijih događanja u gradu, koji se već desetljećima održava. Iako se ove godine očekuje nešto manji broj posjetitelja zbog vremenskih uvjeta, grad je uspio ostvariti sve što je planirano, podižući organizacijske standarde iz godine u godinu. Kašuba je naglasio da je festival prilika za prikazivanje stoljetne tradicije gospodarenja šumom, po kojoj su Našice poznate, te da program obuhvaća niz aktivnosti – od biciklijade, sadnje stabala, stručnih predavanja i druženja sa šumarima, do prikaza šumarskih vještina na centralnom događaju koji će se održati sutra, 14. rujna.
Posebno je izdvojio obnovljeni dvorac Pejačević, koji dodatno doprinosi turističkoj ponudi grada. „Prije nekoliko godina započeli smo ozbiljniju turističku priču, s posebnim naglaskom na smještajne kapacitete i vođene skupine posjetitelja.” – naglasio je Kašuba. Dodao je da Dani slavonske šume nisu samo vezani uz šumarsku djelatnost, već promoviraju i kulturu života u ovom kraju. Gradonačelnik je zaključio da festival svake godine bilježi rast, a iako vremenski uvjeti možda ove godine neće donijeti rekordnu posjećenost, programski sadržaj je bogatiji nego ikad.
Također, riječi dobrodošlice su uputili i Vlado Keglević, voditelj Uprave šuma podružnice Našice koji je pozvao sve prisutne da posjete i druga događanja u sklopu 24. Dana slavonske šume te Krešimir Žagar, predsjednik Gradskog vijeća i direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma.
„Na početku moram istaknuti kako je lijepo je biti u srcu festivala, među šumarima i Našičanima. Festival Dani slavonske šume stavlja poseban naglasak na šume i šumarstvo u Slavoniji, s posebnim fokusom na područje oko Našica. Kao što smo čuli, nalazimo se u dvorcu obitelji Pejačević, koja je prije 140 godina dovela Slovake da krče šume, stvore kvalitetne poljoprivredne površine i započnu sustavno gospodarenje šumama, osiguravajući tako sirovinu za drvnu industriju koja je bila prisutna u okolici Našica. To je bio jedan od razloga za pokretanje ovakvog festivala, koji je započeo još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon zatišja, festival se ponovno oživio prije 24 godine i danas nastojimo našim sugrađanima i gostima pokazati kako Našičani vole šumu i brinu o njoj. Na predavanjima, Aktualnom satu sudjeluju i šumari iz susjednih slavonskih podružnica, uključujući Vinkovce, Osijek, Novu Gradišku, Požegu i Slatinu. Ovdje su prisutni i predstavnici znanosti, Šumarskog instituta, fakulteta, kao i institucije poput Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i sindikata šumarstva. Na ovom skupu razgovaramo o problemima s kojima se danas suočavaju šumari, a najveći izazovi povezani su s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, kao što su biljne bolesti i štetnici koji ugrožavaju fiziologiju stabala, što može dovesti do njihovog sušenja. Nažalost, suočeni smo i s prirodnim nepogodama poput vjetrova koji su prošlog srpnja na području Slavonije uzrokovali velike štete, gdje je gotovo tri milijuna stabala srušeno ili oštećeno.”
Priroda često sama pronađe ravnotežu
Na pitanje kako šume reagiraju na sušu i što se može učiniti da se šumama pomogne u ovakvim vremenima, Žagar je odgovorio: „Suša značajno utječe na fiziologiju stabala i može dugoročno dovesti do sušenja šuma. Već smo to vidjeli prije dvadesetak godina kada je pad razine podzemnih voda izazvao masovno sušenje šuma u Spačvi. Iako se šuma djelomično oporavila, mlade šume su se prilagodile novim uvjetima. No, suša u kombinaciji s drugim štetnim utjecajima dodatno iscrpljuje stabla, što smanjuje njihov prirast i mogućnost stvaranja novih sadnica. Suočavamo se s velikim izazovima, jer je teško učinkovito suzbijati štetnike koji se šire cijelom Hrvatskom, kao što je hrastova mrežasta stjenica, koja se pojavila prije deset godina i proširila po cijeloj zemlji. Da bismo zaštitili stabla, morali bismo tretirati cijelu Hrvatsku insekticidima, što bi bilo gotovo nemoguće zbog utjecaja na druge insekte. Priroda često sama pronađe ravnotežu, ali to može trajati dugo. U nekim dijelovima Hrvatske brojnost hrastove mrežaste stjenice već jenjava, no izazovi su i dalje veliki.” – zaključio je Žagar.
Na Aktualnom satu i predavanjima sudjelovali su dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josip Margaletić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Sanja Perić, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, tajnik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić, predsjednica Radničkog vijeća HŠ d.o.o. Željka Šikić, predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva Josip Stojanović, predsjednik Sindikata inženjera i tehničara Ivica Đurđević, šumarstva šumari iz slavonskih podružnica te brojni drugi gosti. A galeriju fotografija možete pronaći ovdje.