Iako javna kupališta većinom imaju spasioce koji paze na red i uskaču u slučaju nezgode, ponekad su gužve tolike da spasioci ne stignu reagirati na vrijeme. Nezgode se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku, pa čak i u plićaku, osobito kad su djeca u pitanju. Zato je važno da dijete baš nikada i ni u kojem slučaju ne bude ostavljeno samo uz vodu. Dijete te odrasla ili starija osoba ne mora biti u dubokoj vodi, jer do utapanja, osim gušenjem vodom, može doći i kada udahnuta voda uzrokuje grčenje i stezanje glasnica te blokira dišne puteve. Naziv za takvu vrstu je sekundarno ili suho utapanje, a simptomi ili znakovi su prisutni odmah ili nakon nekoliko sati.
Suho utapanje karakterizira ulazak vode do dišnih puteva, gdje ih iritira te izaziva poteškoće pri disanju. Prvi simptom je uobičajeno kašalj, a ako se simptomi ne primijete, u roku od 24 sata osoba može biti životno ugrožena. Ostale komplikacije koje se javljaju pri suhom utapanju su bol u prsima, poteškoće s disanjem, pospanost, pretjerani umor i iscrpljenost. U slučaju primjećivanja takvih stanja nakon kupanja, neophodno je potražiti liječničku pomoć i obaviti pregled kako ne bi došlo do daljih komplikacija. Ono što preventivno možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od utapanja jest konstantno nadziranje djece i starijih, strogo izbjegavanje alkoholnih pića, korištenje pokrivala za glavu kako ne bi došlo do sunčanice te slušanje preporuka liječnika i korištenje propisanih lijekova.