U organizaciji Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju u Opatiji je održan 5. Kongres dječjeg zdravlja. Trodnevni stručni skup bio je posvećen generaciji Alfa i izazovima njihova odrastanja u svijetu prožetom medijima i tehnologijom. Glavna namjera skupa bila je povezati znanstvena istraživanja, stručnu praksu i javne politike kako bi se osigurala dobrobit djece, doprinijelo razvoju njihove digitalne pismenosti te potaknulo odgovorno i uravnoteženo korištenje tehnologije.
Na otvorenju skupa koji se bavio brojnim važnim temama dječjeg zdravlja, s posebnim naglaskom na preventivnu medicinu, mentalno zdravlje djece te suvremene izazove u pedijatriji, u ime ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek obratila se voditeljica Službe za razvoj publike, programa „Rođeni za čitanje“ i Ruksak (pun) kulture Maja Zrnčić i zahvalila pedijatrima na suradnji jer bez njihove pomoći i angažmana ne bismo imali ovakve sjajne brojke iza kojih se nalaze djeca i roditelji ili skrbnici koji im čitaju.
Program Rođeni za čitanje danas se provodi u 217 ordinacija u 91 gradu i naselju, a obuhvaćene su sve županije Republike Hrvatske. Do sada je za potrebe programa Rođeni za čitanje tiskano 150 500 slikovnica koje su preko pedijatrijskih ordinacija stigle do djece i roditelja u cijeloj Hrvatskoj. Tako mijenjamo i nepopularnu statistiku da svako treće dijete u Hrvatskoj nema niti jednu slikovnicu. Prije polaska u školu svako će dijete, odnosno generacija koja je rođena 2023., imati svoju malu knjižnicu od 4 slikovnice. Ponosni smo i na izazov 15 po 15 – cijela Hrvatska čita djeci, koji je okupio 118 248 djece u više od 1 300 gradova i naselja.
O ciljevima i dosadašnjim rezultatima programa Rođeni za čitanje govorila je prim. mr. sc. Marija Radonić, naglasivši kako čitanje djeci od najranije dobi izravno doprinosi kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta, a ima utjecaj i na kasniji uspjeh u školi. Prikazala je rezultate istraživanja o „Ulozi navika čitanja roditelja u čitanju djeci predškolske dobi“ koje je, vezano za provedbu i praćenje programa Rođeni za čitanje, proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Pokazalo se da je navika zajedničkog čitanja s roditeljima značajnija od broja dostupnih knjiga i većine sociodemografskih obilježja.
Naglašena je važnost i nastojanje da se program Rođeni za čitanje uključi u javno zdravstvene preventivne mjere u pedijatriji. S ciljem uključivanja promocije čitanja od najranije dobi u kurikulum visokoobrazovnih ustanova prikazan je primjer Sveučilišta u Dubrovniku koji je na Odjelu za zdravstvene studije i Studiju predškolskog odgoja u sklopu interdisciplinarnog pristupa razvoju djeteta, uključio Rođeni za čitanje kao izborni predmet.