Mjesec siječanj posvećen je prevenciji raka vrata maternice. U ovom mjesecu obilježavamo Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (ove godine 17. siječnja), a od 12. do 18. siječnja 2026., Europski tjedan prevencije raka vrata maternice. Cilj obilježavanja ovog dana i tjedna je dizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja reproduktivnog zdravlja i edukacija o metodama sprječavanja nastanka raka vrata maternice i rizičnim čimbenicima koji ga uzrokuju.
Rak vrata maternice je zloćudna bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. U određenom broju žena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema. Kod razvijenog raka simptomi su nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju ginekološkog pregleda i Papa testa, kolposkopije i biopsije.
U Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina bilježimo prosječno oko 300 oboljenja i oko 120 smrti od raka vrata maternice svake godine. Za razliku od većine drugih sijela raka, ovaj se javlja u nešto mlađoj dobi – prema podacima Registra za rak, u 2021. je trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). Prema podacima o smrtnosti, u 2023. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrla 121 žena (stopa 6,1/100 000), od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina.
Rak vrata maternice i HPV
Rak vrata maternice uzročno je povezan s HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika). Ono što rak vrata maternice čini drugačijim od ostalih vrsta novotvorina upravo je ta povezanost, uz uvođenje mehanizma pristupa prevenciji i liječenju ove bolesti kao infektivno neoplastičnoj bolesti. Prof. Harald zur Hausen za to otkriće 2008. godine dobio je Nobelovu nagradu. Cijepivši svoju unuku svijetu je poslao simboličnu poruku osobnim primjerom, potvrdivši tvrdnju „Nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om, Humanim papilomavirusom visokog rizika.“.
HPV je virus koji se kod ljudi pojavljuje u više od stotinjak formi (160 tipova), a svega nekoliko nosi visok rizik za razvoj raka (dominantno tip 16 i 18). U kontakt s infekcijom dolazi velika skupina mladog, ali i odraslog stanovništva (do 90% populacije). Prenosi se spolnim putem preko zaražene kože genitalne regije i sluznice (šire regije) tako da sam prezervativ nije dovoljna zaštita u borbi protiv ovog infektivnog agensa. Virus u organizmu može biti prisutan dugi niz godina prije nego se aktivira. Pad imuniteta uz loše stilove života (pušenje, pretilost, nepravilna i neredovita prehrana i stres) uz genetsku predisponiranost kod određenih osoba za prijemčivost virusa, rizični su faktori za aktivaciju virusa. 90 % osoba koji dođu u doticaj s virusom mehanizmima obrane organizma eradiciraju virus, dok u preostalih 10% započinje razvoj predkanceroznih lezija.
Protiv virusnih infekcija nema učinkovitih mehanizama eradikacije, kao što su to antibiotici kod bakterija. Liječe se samo posljedične razvojne forme: bradavice, kondilomi, predkancerozne i kancerozne tvorbe. Karcinom se sporo razvija, prosječno petnaestak godina uz redovitu pojavu predkanceroznih stanja (CIN I, CIN II i III). Za ranu dijagnostiku patološki promijenjenih stanica sluznice vagine, egzocervixa i endocervixa još 60-ih godina prošlog stoljeća uveden je klasični Papa test. Stoga je redoviti ginekološki pregled neophodan za otkrivanje bolesti u ranoj fazi, dok promjene nisu zahvatile dublje slojeve tkiva ili proširile na okolno tkivo i limfne čvorove.
Ključne preporuke za zaštitu od HPV-a i raka vrata maternice uključuju edukaciju o svome zdravlju, zaštitu spolnog zdravlja, cijepljenje protiv HPV-a te za žene redoviti odlazak na preventivne ginekološke preglede.
Rak vrata maternice može se otkriti u ranom stadiju i uspješno liječiti
Najučinkovitiji način prevencije ovog raka je edukacija mladeži o odgovornom spolnom ponašanju, cijepljenje protiv HPV-a i redoviti ginekološki pregledi s PAPA-obriskom (PAPA-testom) ili tekućom citologijom.
Foto: arhiva