Na inicijativu Opće skupštine Ujedinjenih naroda Svjetski dan vještina mladih obilježava se svake godine 15. srpnja. Ovogodišnja tema „Vještine za zajedničku budućnost“ naglašava kako je razvoj vještina zajednička odgovornost i jedan od temelja društvenog napretka, povezanosti, mira i održivog razvoja.
Tema je usmjerena na osposobljavanje mladih za snalaženje u svijetu koji se ubrzano mijenja, uz poseban naglasak na digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju, zelenu tranziciju i ekološke vještine te socijalno-emocionalne i građanske kompetencije.
Milijuni djece i mladih izvan obrazovnog sustava
Rezultati UNESCO-ova Izvješća o globalnom praćenju obrazovanja za 2026. godinu pokazuju kako već sedmu godinu zaredom raste broj djece i mladih koji ne pohađaju školu. Izvan obrazovnog sustava nalazi se čak 237 milijuna djece i mladih, a među glavnim razlozima navode se rast stanovništva, različite krize i smanjivanje proračunskih izdvajanja. Diljem svijeta svako šesto dijete školske dobi isključeno je iz obrazovanja, dok srednju školu završava tek dvoje od troje mladih. Unatoč brojnim izazovima, pojedine zemlje posljednjih godina ostvaruju značajan napredak u obrazovanju i uspijevaju smanjiti broj djece izvan školskog sustava.
Vještine za budućnost razvijaju se kroz suradnju
Jedan od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana vještina mladih jest poticanje programa koji će mladima omogućiti stjecanje i primjenu znanja i kompetencija na odgovoran i empatičan način. Time se razvija njihova otpornost te ih se potiče na aktivan doprinos uspješnijem i učinkovitijem društvu.
Posebna se pozornost posvećuje osnaživanju mladih za zapošljavanje i poduzetništvo, jačanju tehničkog i strukovnog obrazovanja te usklađivanju stečenih znanja s potrebama tržišta rada.
Važnu ulogu imaju i digitalne tehnologije i umjetna inteligencija, koje mladima trebaju pomoći u prilagodbi tehnološki naprednim radnim mjestima. Istodobno se potiče razvoj zelenih vještina potrebnih za karijere u održivim i ekološki odgovornim industrijama. Među važnim ciljevima su i poticanje inovacija i poduzetništva, razvoj komunikacije, timskog rada, prilagodljivosti i liderskih sposobnosti te stvaranje radne snage spremne za buduće globalne izazove kroz kontinuirano i cjeloživotno učenje.
Mladi u Hrvatskoj čine 15,8 posto stanovništva
Vještine i radna mjesta za mlade zauzimaju važno mjesto i u Agendi za održivi razvoj do 2030. godine, kojom se želi podići svijest o važnosti ulaganja u njihov razvoj. Ciljevi održivog razvoja pozivaju na značajno povećanje broja mladih i odraslih koji posjeduju relevantna znanja i vještine potrebne za zapošljavanje, dostojanstven rad i poduzetništvo.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021. godine, mladi u Hrvatskoj čine 15,8 posto ukupnog stanovništva. U tu se skupinu ubrajaju osobe u dobi od navršenih 15 do navršenih 30 godina. Brojni izazovi suvremenog svijeta izravno utječu na mlade, dok kvalitetu i brzinu njihova uključivanja u svijet odraslih često određuju društvene i gospodarske okolnosti. Mladi se suočavaju s ubrzanim promjenama, pritiscima i očekivanjima da postanu aktivni, odgovorni i ravnopravni članovi društva.
Zbog toga je posebno važno kontinuirano prilagođavati obrazovanje potrebama suvremenog društva i tržišta rada. Procjenjuje se kako čak 40 posto današnjih vještina ne odgovara potrebama tržišta rada, dok bi se zbog tehnoloških promjena do 2030. godine moglo transformirati 22 posto postojećih poslova.
Svjetski dan vještina mladih podsjeća na važnost pružanja prilika djeci i mladima za kvalitetno obrazovanje, učenje, razvoj osobnih i profesionalnih kompetencija te aktivno sudjelovanje u društvu. Ulaganje u njihove vještine ključno je za stvaranje mirnije, održivije, prosperitetnije i uključivije budućnosti.lježavanje naglašava važnost digitalnih, zelenih, socijalnih i građanskih kompetencija koje mladima omogućuju lakše snalaženje na tržištu rada i aktivno sudjelovanje u društvu.