Prošlog vikenda na tradicionalnom pohodu „Tragom prvog izleta“ Hrvatskog planinarskog društva po Samoborskom gorju sudjelovalo je sedam članova PD „Krndije“.
Organizirano planinarstvo u Hrvatskoj započelo se razvijati osnivanjem „Hrvatskog planinarskog družtva“ 1874. godine, a 17. svibnja 1875. Društvo je priredilo svoju prvu „laznju,“ kako su nazvali izlet na Oštrc i Pleševicu pod vodstvom predsjednika HPD-a dr. Josipa Schlossera. Prema izvorima organizatora, 17 članova društva vlakom je krenulo iz Zagreba u Samobor te kolima u selo Rude odakle je krenuo uspon na Oštrc i Pleševicu. Tijekom puta bilježili su podatke o flori, fauni, nadmorskoj visini, temperaturi i drugim prirodnim pojavama. Po povratku u Samobor proslavili su svoj uspjeh i tek se trećega dana vratili u Zagreb. U to vrijeme je ovakav izlet bio ozbiljan podvig, a važnost tog izleta ocrtava i činjenica kako je u „Obzoru“ već 19. 5.1875. objavljen Pilarov članak o usponu.
U sjećanje na prvi izlet HPD-a, od 1965. Hrvatski planinarski savez iHPD “Japetić”svakih 10 godina priređuju pohode “Tragom prvog izleta Hrvatskog planinarskog društva” koje posjećuju planinari iz cijele Hrvatske.
Našički planinari, članovi PD „Krndija“ s ponosom su sudjelovali u ovoj značajnoj manifestaciji. Organiziranim prijevozom krenuli smo iz Našica u 4:00h. U Samobor smo stigli par minuta prije 9:00 odakle su nas autobusima organizirano prevezli do mjesta Rude, koje je udaljeno 8 km od Samobora, gdje je započeo prigodan program. Ovdje smo imali mogućnost kupiti karton pohoda te skupiti pečate KT1 Rude, KT2 Veliki dol, KT3 Oštrc i KT4 Pleševica nakon čega bi nam se na zadnjoj kontrolnoj točki uručila prigodna značka pohoda.
Nakon dvadesetak minuta preko tisuću planinara iz svih krajeva krenulo je prema KT 2 Veliki dol. Zbog pogodnih skijaških terena 1933. godine na inicijativu „Ski“ kluba Zagreb Veliki dol je dobio skijašku kuću, a 1968. na 530 metara nadmorske visine izgrađen je planinarski dom „Ivica Sudnik“. Put je vodio dalje ka Oštrcu, odnosno kontrolnoj točki 3. Nakon dvadeset minuta hoda serpentinama stigosmo na 691 mnv do planinarskog doma „Željezničar“. Nakon petnaestak minuta hoda, iznad doma na 752 mnv, popeli smo se na Oštrc, kako kažu, najljepši vrh u središtu Samoborskog gorja. Vrh je alpskog izgleda, dobro vidljiv iz daleka i prepoznatljiv po strmim padinama s obje svoje strane. Vršni dio nije prekriven šumom, a odlikuje su velikim strminama pa se s njega pružaju široki vidici.
Nakon kraćeg odmora nastavili smo prema zadnjoj kontrolnoj točki Pleševici. Put je vodio kroz prekrasne šumske predjele. Nakon više od sata hodanja kroz dio gorja nazvan Rancerje, na vidiku su bile kuće sela Prekrižje kroz koje smo prošli i prešli cestu gdje smo zapazili tablu „Dobrodošli na područje grada Jastrebarsko“. Mi smo naravno skrenuli u šumu prateći markacije koje su uz uobičajene okrugle bijele okružene crvenim prstenom ovom prigodom bile označene strjelicom i brojem 140. Lijepa gesta domaćina kako se ni u jednom trenutku ne bismo dvoumili i pogubili. Tako dođosmo do ugostiteljskog objekta u vlasništvu lovačkog društva gdje je bilo priređena okrjepa i tamburaši za kraj manifestacije.
Uspon na Pleševicu koja se nalazi na 780 mnv počeo je nasuprot parkirališta i dječjeg igrališta ispred spomenute lovačke kuće (u blizini je i kapelica) i prvih 20-ak minuta bio je dosta strm, no potom je slijedio položeniji greben gore. Vrh Pleševica se ističe sa svoja tri čunasta vrha. Prekrivena je šumom, a kako bi pružila prostrani vidik na ljepotu okoline na vrhu je postavljena razgledna piramida. Ovdje smo pokupili i posljednji potrebni pečat te nam je kako je na početku i obećano uručena značka za uspomenu na obilježavanje 140-te obljetnice pohoda. Sveukupno u četiri sata hoda prehodano je 12 km po ljepotama Samoborskog gorja. Članovi PD „Krndija“ s ponosom mogu reći kako su od svog osnutka Društva 1962. godina i samog početka obilježavanja pohoda 1965. godine svake desete godine nazočili ovako važnoj planinarskoj manifestaciji.