Ideja o zaštiti Kornatskog otočja javila se još sredinom 20. stoljeća. Prvi pisani prijedlog za proglašenje Kornata nacionalnim parkom iznio je geograf Sven Kulušić 1965. godine, naglašavajući iznimnu prirodnu i kulturnu vrijednost ovog jedinstvenog otočnog prostora te potrebu njegova očuvanja za buduće generacije.
O nacionalnom Parku Kornati
Dvije godine kasnije, 1967. godine, Kornatsko otočje i jugoistočni dio Dugog otoka sa zaljevom Telašćica proglašeni su rezervatom prirodnih predjela, čime su prvi put stavljeni pod službenu zaštitu.
Nakon izrade stručnih elaborata i prostornih planova tijekom 1970-ih godina, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1980. godine donio je Zakon o Nacionalnom parku Kornati. Zakon je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine, čime je službeno osnovan Nacionalni park Kornati. U njegov sastav tada su ulazili Donji Kornati te jugoistočni dio Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.
Zahvaljujući dugogodišnjim naporima stručnjaka, zakonodavaca i lokalne zajednice, Kornati su danas jedno od najvrjednijih zaštićenih područja Hrvatske. Njihova iznimna krajobrazna ljepota, bogata prirodna baština i jedinstven otočni karakter čine ih prepoznatljivim simbolom hrvatskog Jadrana i važnim područjem očuvanja prirode.
Najveća i najgušće razvedena otočna skupina
Kornati su najveća i najgušće razvedena otočna skupina u Hrvatskoj. Nacionalni park obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi, a najveći dio njegove površine čini more. Najveći otok je Kornat, po kojem je arhipelag dobio ime, s površinom od oko 32,5 km kvadratna. Među većim otocima ističu se i Piškera, Levrnaka, Lavsa i Kurba Vela.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Kornata su kornatske krune, strme litice koje se gotovo okomito uzdižu iz mora. Ovaj jedinstveni prirodni fenomen svrstava se među najatraktivnije prizore hrvatske obale. Posebno je zanimljiv otok Mana, poznat po ostacima filmske scenografije iz 1959. godine, dok se na otoku Levrnaka nalazi uvala Lojena, jedna od rijetkih pješčanih plaža u arhipelagu.
Iako danas na Kornatima nema stalnih naselja, brojni suhozidi, maslinici i kamene kuće svjedoče o stoljetnoj prisutnosti čovjeka. Ovi kameni zidovi, građeni bez vezivnog materijala, jedan su od zaštitnih znakova otočja.
Ovogodišnja obljetnica Nacionalnog parka Kornati održat se u Murteru, Trg Rudina s početkom u 20 sati. Obljetnica je posvećena tradiciji, autohtonim okusima i bogatoj kulturnoj baštini kornatskog kraja. Posjetitelji će imati priliku kušati tradicionalna jela uz glazbu klape Kampanel i Levera.
Program uključuje i projekciju dokumentarnog serijala „Ki su vo judi“, koji donosi arhivske snimke Kurnata, Murtera, Betine i Tisnog nastale između 1963. i 1992. godine. Filmovi pružaju uvid u nekadašnji način života, težački rad, običaje i ljude koji su obilježili ovaj kraj.
Foto: NP Kornati