Nasilje nad ženama je duboko ukorijenjeno u svim društvenim strukturama te predstavlja jedan od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava u cijelome svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj.
U Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, a počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, a iza njih slijedi otac žrtve ili njezina djeca.
U spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, u Hrvatskoj se svake godine na taj dan obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Osnovni cilj Nacionalnog dana jest senzibiliziranje društva s problematikom nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira. Osim toga nužno je osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju takav oblik nasilja. Kroz mrežu županijskih operativno-komunikacijskih centara 112, jedinstveni europski broj za hitne službe 112 na usluzi je svim građanima u slučaju svih prijetnji koje ugrožavaju život i zdravlje ljudi.
[embedyt] https://www.youtube.com/watch?v=YeljVbisJs0[/embedyt]
Ove godine, Ministarstvo unutarnjih poslova, uz podršku Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i drugih partnera, aktivno se uključilo u projekt „Lily“ te su izradili novi spot primarno usmjeren na senzibilizaciju osoba muškoga spola. Ovim projektom cilj je potaći dječake i muškarce na promišljanje o važnosti skladnih odnosa, na kulturu nenasilja, dijaloga, ljubavi, tolerancije, kao i na ravnopravnost spolova i važnost nenasilnog ponašanja.
Analiza kaznenih djela nasilja u obitelji u 2020. godini
Unatoč povećanju broja kaznenih djela nasilja u obitelji ne možemo govoriti o ukupnom porastu nasilničkih ponašanja između bliskih osoba.
Naime, zaštita žrtava nasilja u obitelji sve više se ostvaruje u okviru kaznenog zakonodavstva, što je rezultat napora policije u edukaciji prepoznavanja i pravilne kvalifikacije određenih ponašanja kroz kazneno pravnu umjesto prekršajno pravnu reakciju, na koji način počiniteljima šaljemo jasnu poruku o stavu države prema nasilju u obitelji.
Statistički podaci ukazuju da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen 11% manji broj počinitelja prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno ukupno 5.623 počinitelja, što je za 1.133 počinitelja manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
U isto vrijeme jačali smo kaznenopravno zaštitu žrtava. Tako smo u prvih osam mjeseci ove godine evidentirali i procesuirali 1.005 kaznenih djela Nasilje u obitelji što je za 42% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je zabilježeno 708 kaznenih djela. Tijekom ove godine ubijeno je 12 žena od kojih su četiri žene usmrtili njihovi partneri.
Dakle, kad sagledamo sva ponašanja s elementima nasilja počinjena u obitelji (prekršaji iz članka 10., Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno kaznena djela Nasilje u obitelji, Tjelesna ozljeda, Teška tjelesna ozljeda, Prijetnja) u prvih osam mjeseci ove godine bilježimo 9.220 kažnjivih radnji, dok smo u istom razdoblju prošle godine zabilježili ukupno 9.483 prekršaja i kaznenih djela što predstavlja pad nasilja u obitelji za 2,7%. Pad je još izraženiji ukoliko usporedimo samo prekršaje nasilja u obitelji i kaznena djela Nasilje u obitelji iz čl. 179 a Kaznenog zakona, tad je vidljiv pad u prvih osam mjeseci ove godine za čak 7%.
Prijavite nasilje – prekinimo šutnju
Premda statistički podaci govore u prilog smanjenja nasilja žrtve, građani koji imaju saznanja o nasilju, nasilje svakako trebaju prijaviti policiji i to u slučaju trenutne izloženosti nasilju žurnim pozivom na broj 192, a u drugim situacijama, dok se ne normalizira stanje s ograničavanjem socijalnih kontakata, putem on line aplikacije za prijavu zlostavljanja djece Red Button ili putem elektronske pošte [email protected].
Pozivamo građane da posjete našu web stranicu i dodatno se informiraju o znakovima i posljedicama nasilja u obitelji, obvezama i procedurama postupanja policije, zaštitnim mjerama i drugim savjetima žrtvama, a u kalendaru nasilja mogu vidjeti i statističke pokazatelje nasilnih događaja u obitelji.
Odgovornost za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava sigurno je jedna od najvećih i najvažnijih odgovornosti policije, ali odgovornost leži i na čitavoj zajednici, odgovornost da se saznanje o nasilju prijavi, čime će se pokrenuti sustav podrške i pomoći žrtvi nasilja.
Nasilje je društveni problem, stoga zajedno prekinimo šutnju!