Međunarodni dan pripravnosti na epidemije obilježava se svake godine 27. prosinca, a ustanovila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda u prosincu 2020. godine. Cilj ovog dana jest istaknuti važnost globalne suradnje i spremnosti na epidemije, pandemije i druge javnozdravstvene krize kako bismo zaštitili živote i zdravlje ljudi diljem svijeta.
Ovaj dan pada na datum rođenja Louisa Pasteura, francuskog kemičara i mikrobiologa, zaslužnog za revolucionarni rad na cijepljenju. Ovime Opća skupština UN-a naglašava ulogu sustava UN-a, posebice WHO-a, u koordinaciji odgovora na epidemije i podržavanju napora za sprječavanje, ublažavanje i rješavanje utjecaja zaraznih bolesti.
Kontekst i važnost
Kroz povijest suočavali smo se s brojnim zaraznim bolestima – od bubonske kuge, španjolske gripe, HIV/AIDS-a pa sve do pandemije bolesti COVID-19. Sve su one pokazale da bolest ne poznaje granice te da izbijanje zaraze može dovesti do globalnih poremećaja u svakodnevnom životu i gospodarstvu.
Upravo je zbog tih izazova Međunarodni dan pripravnosti za epidemiju uspostavljen kao podsjetnik da svi, od donositelja odluka do šire javnosti, moraju zajednički raditi na:
- Prevenciji i kontroli zaraznih bolesti – kroz cijepljenje, jačanje zdravstvenih sustava te poštivanje odgovarajućih higijenskih mjera.
- Unaprjeđenju javnozdravstvene infrastrukture – kako bi se moguće prijetnje prepoznale i suzbile na vrijeme te spriječilo njihovo širenje na globalnoj razini.
- Jačanju suradnje i komunikacije između država, međunarodnih organizacija, znanstvenika i zdravstvenih djelatnika – jer brza razmjena informacija i iskustava može spasiti mnoge živote.
- Podizanju svijesti – o važnosti znanstvenih istraživanja, obrazovanja i uključivanja svih društvenih segmenata u prevenciju i odgovor na epidemije.