U Izložbenom salonu Zavičajnog muzeja Našice svečano je otvorena tradicionalna etnografska izložba Slovački božićni običaji Matice slovačke Našice.
Izloženi su božićni ukrasi, jaslice i drvce, a posjetitelji su imali priliku razgledati i likovne radove Ivane Tomljanović iz Našica i Sidonije Cerovečki iz Belišća. Predsjednik Matice slovačke Našice Branko Prišć rekao je kako sedmu godinu organiziraju prikaz običaja koji su dio slovačke tradicije.
“Pripremili smo izložbu kojom posjetitelje želimo uvesti u božićno raspoloženje kakvo priliči dobu godine u kojem se nalazimo. Ovo su samo neki od božićnih običaja i tradicije, a očuvanje slovačke baštine jedna je od misija Matice slovačke Našice” – istaknuo je Prišć.
Predsjednica Vijeća slovačke nacionalne manjine Našica Ana Kanđera, istaknula je važnost očuvanja slovačke tradicije i običaja za buduće generacije. Predsjednik Gradskog vijeća Josip Miletić, rekao je kako Matica slovačka ovom tradicionalnom manifestacijom pridonosi i adventskim događanjima na području grada te obogaćuje kulturnu ponudu.
Posjetitelji su uživali u glazbeno-scenskoj izvedbi božićnog programa učenika OŠ kralja Tomislava Našice koji je osmislila Ana Marošević, učiteljica slovačkog jezika i glazbene kulture.
“Izveli su božićni recital s prikazom betlehemske noći, a otpjevali su i nekoliko slovačkih božićnih pjesama te čestitala blagdane koledarskim čestitkama” – rekla je Marošević.
U programu su sudjelovale i članice pjevačke sekcije HKD-a Lisinski Našice koje su otpjevale hrvatske i slovačke božićne pjesme. Posjetitelji su uživali i u tradicijskim blagdanskim jelima kod Slovaka poput kapustnice (varivo od kiselog kupusa i dimljenog mesa), opekanaca s makom, grah salate, salate od bundeva i jabuka, pečene svinjetine, namaza od bundeva… Također, mogli su se zasladiti i kolačima poput šapa, medenjaka, božićnih cvjetića s marmeladom.
Među posjetiteljima bila je i 70-godišnja Kata Vinčak, koja nam je ispričala svoje uspomene iz nekadašnje proslave Badnjaka i Božića.
“Na Badnjak se jela juha od graha u kojoj je bilo suho voće – jabuke, šljive i kruške, prethodno osušene u krušnoj peći. Jela se i pečena riba. Na stolu je bilo suhog voća i meda, mazao se kruh s medom, jer se kolači koji su bili ranije pripremljeni nisu jeli. Prije večere domaćin bi ukućanima na čelu medom iscrtao križić da bi iduća godina biti slatka. Prije odlaska na jutarnju misu na Božić, za doručak se jela hladetina. Za ručak se jela kokošja juha s domaćim rezancima, sarma, kuhano dimljeno meso i kobasice. Pečenke, odnosno prasetine, u našoj obitelji nije bilo. Od kolača bilo je šapa i medenjaka. Božićno drvce bi se okitilo orasima, jabukama i suhim kolačima”.