Svjetski dan šuma obilježava se prvoga dana proljeća, 21. ožujka. U Europi se Dan šuma na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije obilježava od 1971. godine, dok je Opća skupština Ujedinjenih naroda rezoluciju o obilježavanju Svjetskog dana šuma donijela 2012. godine.
Šume pokrivaju gotovo trećinu površine našega planeta, što je približno 4 milijarde hektara, dok u Hrvatskoj pokrivaju oko 47 posto ukupne površine ili približno 2,6 milijuna hektara, najviše listopadne i crnogorične vrste, s velikim udjelom hrasta, bora i bukve. Šume su i biološki najraznovrsniji ekosustavi na kopnu, a obilježavanjem Svjetskoga dana šuma želi se podići svijest o vrijednosti šuma i važnosti njihova očuvanja za naš planet i stanovništvo.
Boravak u prirodi dokazano poboljšava mentalno zdravlje, smanjuje stres i anksioznost te povećava opću dobrobit
Šume su izvor kisika koji je ključan za život na Zemlji, k tome pomažu u smanjenju koncentracije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje. One su i dom za više od 80 posto svih kopnenih vrsta biljaka i životinja. Očuvanje šuma ključno je za održavanje bioraznolikosti koja omogućava stabilnost ekosustava i održivost života na Zemlji. Uz to šumski ekosustavi imaju važnu ulogu u sprječavanju erozije tla i očuvanju kvalitete voda, a kroz biološke interakcije šume pomažu održavati zdravlje drugih ekosustava, poput rijeka i močvara.
Ne zaboravimo da su šume izvor brojnih prirodnih resursa kao što su drvo, plodovi, ljekovite biljke, bilje i hrana. Osim što apsorbiraju CO2, šume pomažu i u regulaciji lokalnih i globalnih klimatskih uvjeta, mogu smanjiti temperature u određenim područjima, a također stabiliziraju vlage i padaline, što utječe na poljoprivredu i naselja. Ne manje važna je činjenica da šume ljudima pružaju prostor za opuštanje, rekreaciju i duhovno zdravlje. Boravak u prirodi dokazano poboljšava mentalno zdravlje, smanjuje stres i anksioznost te povećava opću dobrobit.