Svjetski je Dan mentalnog zdravlja

Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj dan podsjeća se na važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizaciju osoba narušenog mentalnog zdravlja.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME



Prošle godine SZO je za Svjetski dan mentalnog zdravlja upozorila na izazove vezano uz mentalno zdravlje posljedično COVID-19 pandemiji. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada, naglasila je SZO, te istaknula važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja djece i mladih.

Ove godine sloganom „Briga o mentalnom zdravlju za sve: neka bude stvarnost“, SZO nastavlja osvještavanje potrebe da se unaprjeđuje dostupnost i kvaliteta različitih usluga u području mentalnog zdravlja. Također, potiče na isticanje pozitivnih priča u brizi za mentalno zdravlje stanovništva te sama nudi u svojim materijalima alate koji mogu pomoći u brizi za mentalno zdravlje i pružanje podrške drugima.

U skladu s navedenim i HZJZ je u proteklih godinu dana izradio i objavio niz materijala koje možete pronaći na https://zivjetizdravo.eu/category/mentalno-zdravlje/.

Posebno se želi istaknuti kako je tijekom 2020. krenula provedba programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno – obrazovnih djelatnika PoMoZi Da. Stoga, povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja HZJZ želi podijeliti dio dosadašnjeg uspjeha u provedbi edukacija PoMoZi Da.

Edukativni program PoMoZi Da nastao je između ostalog temeljem iskustava i primjera dobre prakse u svijetu odnosno sličnih programa koji imaju za cilj osnaživanje javnosti za pružanje prve pomoći osobama koje razvijaju probleme mentalnog zdravlja, doživljavaju pogoršavanje postojećih problema ili proživljavaju krizu. Ova prva pomoć se pruža dok se ne dobije odgovarajuća stručna pomoć ili dok se ne razriješi kriza. Edukacije iz psihološke prve pomoći ili prve pomoći za mentalno zdravlje ne uče kako postavljati dijagnoze ili tretmanski rad, što je područje stručnih edukacija, nego podučavaju vještinu ranog prepoznavanja znakova narušenog mentalnog zdravlja te pružanja inicijalne podrške u zajednici. Program PoMoZi Da usmjeren je na odgojno – obrazovne djelatnike kako bi tijekom svog svakodnevnog rada u školi primjereno mogli pružiti inicijalnu podršku djeci i mladima kada je to potrebno. Međutim, radi se o osnovnim znanjima i vještinama koje je vrijedna životna vještina za svakog pojedinca u cilju očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja ili pružanja podrške drugima.

Podaci za Hrvatsku

Europska zdravstvena anketa provedena je od travnja do prosinca 2019. godine uz korištenje metode anketiranja licem-u-lice. Sudjelovalo je 5.461 ispitanik, više žena (56,5%), nego muškaraca (43,5%). Prema izjavama samih ispitanika u proteklih 12 mjeseci od depresije je patilo 9,2% muškaraca i 13,4% žena. Prema kriterijima praćenja izraženosti trenutnih depresivnih simptoma (ozbiljnost depresivnih simptoma) 76,2% stanovnika nije imalo izražene depresivne simptome u razdoblju od dva tjedna prije anketiranja, 15,5% imalo je blage depresivne simptome, 5,4% umjerene, 2,3% umjereno teške, a 0,7% teške depresivne simptome.

U 2020. godini u djelatnosti obiteljske (opće) medicine kod 806.259 osoba zabilježena je jedna ili više dijagnoza iz skupe mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.

Prema Podacima Izvješća o osobama s invaliditetom Republici Hrvatskoj na dan 9.9.2021.,  mentalna oštećenja kod osoba s invaliditetom, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01) utvrđena su kod 143.147 osoba s invaliditetom što je 24,4% od ukupnog broja osoba s invaliditetom odnosno 356/10.000 stanovnika. Mentalna oštećenja su na 4. mjestu prema udjelu od ukupnog broja osoba s invaliditetom nakon višestrukih oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa. Najčešća oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod osoba s invaliditetom u RH su psihičke bolesti.

Prosječno trajanje boravka u bolnici u 2020. godini u djelatnosti psihijatrije iznosilo je 10,07 dana te je duži boravaka i bolnici zabilježen jedino u djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije u trajanju od 12,98 dana. Broj dana liječenja u djelatnosti psihijatrije iznosio je  268.353,  te je veći ukupni broj dana liječenja zabilježen samo u djelatnosti interne medicine.  Prosječna dužina liječenja u djelatnosti psihijatrije u dnevnim bolnicama iznosila je 12,96 što je daleko više od prosječne dužine dnevno – bolničkog liječenja koja iznosi 2,27 dana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je podržao kampanju koju su pokrenule autorice knjige “Volja”, napisane pod pseudonimom Mana Pass.

Cilj cjelokupne kampanje jest destigmatizacija mentalnih poteškoća te omogućavanje osobama, koje  se nose s poteškoćama mentalnog zdravlja, kao i njihovim bližnjima put do adekvatne pomoći i podrške.

Više o samoj kampanji (kao i video u kojem sudjeluju kolege iz Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti) možete saznati na linku ispod.

https://put-rukopisa.hr/volja/

Izvor: HZJZ

Pročitajte još

Učitavanje...