Obilježavanje Svjetskog dana štitnjače pokrenulo je 2008. godine Europsko društvo za štitnjaču. Cilj obilježavanja je podizanje svijesti javnosti o bolestima štitnjače i potrebi očuvanja zdravlja štitnjače kako bi se osigurao zdrav život, posebice kod posebno osjetljivih osoba na čimbenike rizika i disfunkciju štitnjače – trudnica, djece i starijih osoba.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin.
Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.
Prema posljednjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2022. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 821 214, a umrlo je 47 507 osoba. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2022. godini od raka štitnjače je u Hrvatskoj oboljelo 759 osoba, 574 žena i 185 muškaraca. Rak štitnjače peto je najčešće sijelo raka u žena u Hrvatskoj (nakon raka dojke, debelog i završnog crijeva, pluća i tijela maternice). U 2023. godini od raka štitnjače u Hrvatskoj umrlo je 30 osoba (20 žena i 10 muškaraca).
Bolest štitnjače može se pojaviti u bilo kojoj dobi – kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim. Američko društvo za štitnjaču kao vodeće svjetsko udruženje stručnjaka posvećenih poboljšanju prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače upozorava kako odgođeno liječenje bolesti štitnjače može pacijente izložiti riziku od ozbiljnih stanja, poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i neplodnosti.
Izvor: HZJZ
