U organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba i Grada Osijeka jučer (15. studenoga 2024. godine) u Kulturnom centru u Osijeku održano je predstavljanje knjiga iz edicije „Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske – Prvo desetljeće” i završne „Knjige šeste”.
Ediciju su predstavili Vladimir Ham, intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i predsjednik Njemačke zajednice u Hrvatskoj, dr. sc. Ivan Šimek, zamjenik ministra iseljeništva u počecima stvaranja hrvatske države, generalni konzul i član Upravnog vijeća Hrvatskoga diplomatskog kluba te prof. emerit. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, veleposlanik i predsjednik Hrvatskoga diplomatskog kluba.
Diplomacija puno toga čini za Republiku Hrvatsku
Pozdravne riječi sudionicima i gostima promocije izrekli su zamjenik župana Osječko – baranjske županije Josip Miletić i predsjednik Gradskoga vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić. Nakon uvodnih riječi uslijedio je razgovor organizatora, predstavljača i ostalih nazočnih na skupu o temama knjiga, kao i aktualnostima u svijetu diplomacije.
„Predstavljanje knjige, kao i dolazak tako renomiranih ljudi u Osijek je izuzetno značajno jer se govori o hrvatskoj diplomaciji, o svemu što je prethodilo našoj neovisnosti, ali i borbi koja traje iz dana u dan. Diplomacija puno toga čini za Republiku Hrvatsku, a puno je činila i u ratnim devedesetim godinama. I to je nešto što se ne smije nikada zaboraviti. Čestitam svima koji sudjeluju u promociji i zajedništvu hrvatske diplomacije, svima koji ostavljaju pisani trag na te događaje. Naravno, Domovinski rat je temelj stvaranja naše slobodne i neovisne države koja je na žrtvi mnogih hrvatskih branitelja i ostvarena.” – rekao je zamjenik župana Josip Miletić.
Šesti svezak edicije „Sjećanja i prilozi povijesti diplomacije Republike Hrvatske” sadrži radove devet hrvatskih diplomata, veleposlanika: Branko Salaj, Jerko Vukas, Drago Štambuk, Andrija Kojaković, Zvonimir Marković, Hidajet Biščević, Darko Bekić, Ivica Tomić i Vera Tadić.
Analizirajući djelovanje tih diplomata prema zemljama primateljicama dobiva se širok spektar njihove rasprostranjenosti s velikim brojem stanovnika tih zemalja koje broje više od četvrtine stanovnika zemaljske kugle, jer su među njima Kina, Ruska federacija, Velika Britanija, Iran, Turska. To su ujedno države s različitim kulturama i civilizacijama, vjerama, društvenim uređenjima, povijesnim naslijeđem, ekonomskim iskustvima, raznolikom stupnjem društvenog razvoja i slično.