Udruga Zagoraca Kaj Našice organizirala je drugu po redu Zagorsku noć u hotelu Park na kojoj je dobrodošlicu svima poželjela predsjednica Snježana Fridl, istaknuvši kako je Udruga Kaj, osnovana kao zavičajno društvo 2006. godine smisao svog postojanja pronašla u njegovanju uspomena na zagorsku tradiciju, običaje i kulturu održavanjem raznih kulturno-zabavnih manifestacija. ”I Zagorska noć je prilika da se podsjetimo na tradicijsku i kulturnu baštinu Hrvatskog zagorja te u riječi, pjesmi, plesu, glazbi i slici predstavimo i promoviramo zagorske vrijednosti”, rekla je između ostalog, predsjednica Fridl te se zahvalila publici koja je prepoznala vrijednost ovog događaja.
Sa nekoliko prigodnih riječi, posjetiteljima se obratio i potpredsjednik KUD-a Zagorci Mirko Pintarić, a predsjednik Matice slovačke Našice Branko Prišć uručio je prigodan poklon u znak zahvale za dobru suradnju.
Na Zagorskoj noći se pjevalo, plesalo, recitiralo, glumilo, smijalo i – odlično zabavljalo. Nositelji programa bili su članovi KUD-a Zagorci koji su našičkoj publici predstavili zagorske pjesme i plesove. Posebnost ove večeri bio je kajkavski igrokaz Bazlamača koji su uprizorile Karolina Čelig Uldrijan i Marina Svetec, a govori o pripremi zagorskog kolača od kukuruznog brašna. Doživljan je bio i čuti i poeziju kajkavskih književnika Srećka Blažićka, Frana Galovića i Dragutina Domjanića, u nadahnutoj interpretaciji Karoline Čelig Uldrijan, Damira Filipašića te Marije i Dragice Purgar. Pubiku je oduševio i Slavko Čelig koji je predstavio vinogradarsku i vinsku tradiciju Beljevine, mjesta u kojem živi najveći broj Zagoraca i Zagorki na našičkom području, a koji su zadržali običaj uzgoja vinove loze i proizvodnju vina od autohtonih zagorskih sorti grožđa.
– Početkom 20. stoljeća Beljevinu naseljuju Zagorci koji do danas uzgajaju vinovu lozu, a riječ je o neplemenitim sortama – crnoj izabeli te žutoj i zelenoj noji. Od nekadašnjih desetak velikih proizvđača, danas je ostao samo jedan, Stevo Ptiček koji proizvede 2.500 litara vina godišnje.Valja naglasiti da je Beljevina prije 15-tak godina znala proizvesti i do 17.000 litara vine, a sve se popilo ili podijelilo prijateljima – rekao je Slavko Ćelig.
Uz glazbeno-poetski program, posjetitelji su mogli razgledati izložbu rukotvorina Ružice Sambol iz Beljevine, drvoreza Stjepana Šprema iz Makloševca i zagorskih drvenih igračaka Ivana Juga iz Nize te isprobati razne vrste zagorskih kolača.