Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o mogućnostima proširenja kompetencija medicinskih sestara i tehničara u transfuzijskom liječenju. Sjednica je održana na inicijativu Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), a na sjednici su uz saborske zastupnike i predstavnike Društva sudjelovali i predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je podsjetila kako medicinske sestre i medicinski tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar hrvatskoga zdravstva, a prema podacima registra Hrvatske komore medicinskih sestara ima ih 40.582, a od čega se polovica odnosi na prvostupnice te magistre sestrinstva. Njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite, istaknula je Sabljar-Dračevac.
Medicinska sestra skrbi o pacijentu skoro 24 sata
Pojasnila je kako se prijedlog HDMSARIST-a ,odnosi na proširenje kompetencija primjene krvi i krvnih pripravaka na diplomirane medicinske sestre, magistre sestrinstva i prvostupnice sestrinstva uz dodatnu izobrazbu, a prema programu koje je Društvo dostavilo Ministarstvu zdravstva.
Predsjednik HDMSARIST-a doc. dr. sc. Adriano Friganović govorio je o aktivnostima i djelokrugu rada Društva te pojasnio trenutnu ulogu medicinskih sestara sestre i tehničara u transfuzijskom liječenju. Želja nam je da se područje primjene krvi i krvnih pripravaka bolje regulira, rekao je Friganović te napomenuo kako je u posljednjih desetak godina školovanje medicinskih sestara jako napredovalo, no kompetencije nisu. Istaknuo je važnost uvođenja predmeta transfuzijske medicine za sve prvostupnike i magistre sestrinstva, te nakon stjecanja kompetencija potrebu daljnjeg usavršavanja. Ovime bi se unaprijedio sustav u području transfuzijskog liječenja koje više ne bi bilo siva zona, a time bi se rasteretili i liječnici, smatra Friganović.
Voditeljica Službe za upravne postupke u sustavu bolničke zdravstvene zaštite i javnom zdravstvu Ministarstva zdravstva Marija Pederin je upozorila da u prijenosu kompetencija mora sudjelovati i liječnička profesija, te je potrebno mijenjati Zakon o sestrinstvu prema kojemu one sada nemaju te kompetencije.
Posebna savjetnica ministra zdravstva za sestrinstvo, Snježana Krpeta govorila je o aktivnostima koje se poduzimaju u cilju poboljšanja položaja medicinskih sestara i njihova usavršavanja, među ostalim i u području transfuzije. Osim preuzimanja ovlasti i odgovornosti, medicinske sestre će to osjetiti i na plaći.
Sudionicima sjednice obratila se ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu doc. dr. sc. Irena Jukić koja je istaknula kako praksa u Hrvatskoj pokazuje da transfuzijske poslove rade medicinske sestre, a odgovornosti su na liječniku, dok je u svijetu praksa da to rade sestre, specijalistice transfuzijske medicine.
Medicinska sestra skrbi o pacijentu skoro 24 sata i teško je očekivati da će liječnik biti s pacijentom toliko vremena, upozorio je glavni tehničar Zavoda za transfuziju KBC-a Osijek Dalibor Ratić te ponovio kako naglasak treba staviti na edukaciju medicinskih sestara jer su one uključene u cijeli proces liječenja.
Predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić, ujedno i imenovani član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, također je govorio o važnosti reguliranja kompetencija, zbog čega je Komora, kako je pojasnio, prošle godine počela s izradom Pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara.
U raspravu su se uključili i članovi Odbora, potpredsjednica Maja Grba-Bujević, Andreja Marić i Hrvoje Šimić koji su iskazali podršku inicijativi proširenja kompetencija, no također upozorili kako je važno dodatno obratiti pozornost na dobru usklađenost i donošenje kvalitetnih zakonskih promjena na temelju kojih bi se jasno definirala odgovornost u postupku liječenja, ali i regulirali koeficijenti plaća.