Svima je poznato kako u Našicama, već dugi niz godina djeluje pčelarska udruga “Pčela” Našice, a donedavno radila je i pčelarska zadruga.
Nakon što je zbog određenih situacija pčelarska zadruga zapala u probleme te otišla u stečaj došlo je do rasprodaje njezine imovine. Pčelarska udruga “Pčela” Našice je vrlo usko surađivala sa zadrugom te je odlučila zbog svojih hitnih potreba kupiti dio imovine pčelarske zadruge. U svojoj imovini pčelarska zadruga je među ostalim imala vrlo vrijedan stroj za proizvodnju satne osnove koja je na ovim područjima u deficitu i vrlo važna u pčelinjim zajednicama. Nakon treće javne licitacije, kako zadruga nije uspjela prodati svoju imovinu u kompletu, došlo je do pojedinačne prodaje u kojoj je pčelarska udruga “Pčela” Našice odlučila sudjelovati. Kako je stroj za proizvodnju satne osnove vrlo skup te se i nakon treće licitacije radilo o iznosu oko 10 000 eura, pčelarska udruga nije mogla sama to isfinancirati pa se obratila za pomoć Gradu Našicama. Grad Našice i gradonačelnik Josip Miletić su prepoznali takvo ulaganje pčelarske udruge te pomogli jednokratnom pomoći.
Nekoliko riječi o kupnji ovog vrlo važnog stroja za sve članove pčelarske udruge “Pčela” Našice rekao je i njihov predsjednik Željko Špoljarić.
“Pčelarska udruga Pčela Našice bila je smještena u neposrednoj blizini pčelarske zadruge s kojom smo dobro surađivali i bili zadovoljni njihovim uslugama dok je radila. Nakon proglašenog stečaja nad zadrugom i kada su oni prestali s radom mi smo donijeli odluku da u stečaju pokušamo licitirati za liniju za proizvodnju satnih osnova. S obzirom da nismo mogli u prva tri kruga sudjelovati na natječaju jer su tada u kompletu prodavali svu opremu, na četvrtoj dražbi dali su pojedinačnu prodaju svih linija koje je posjedovala zadruga. Mi smo se odlučili za liniju za proizvodnju satnih osnova s obzirom da unazad nekoliko godina naši pčelari, ne samo našički nego u cijeloj državi nisu zadovoljni s kvalitetom satnih osnova koje dolaze od raznih dobavljača. Jako je velik broj patvorenih satnih osnova u kojima ima svega i svačega, a najviše parafina različite kvalitete, a čak i nekih supstanci životinjskog porijekla. S obzirom da smo mi bili oko toga jako zainteresirani i pratili smo situaciju oko te zadruge u stečaju, donijeli smo odluku da probamo kupiti liniju za pravljenje satne osnove. Kako nismo mogli sami to sve isfinancirati obratili smo se Gradu Našicama i gradonačelniku gospodinu Josipu Miletiću za pomoć, a oni su donijeli odluku da nam pomognu financijski da tu liniju isfinanciramo. Na licitaciji smo mi tu liniju kupili, dovezena je u Našice i sada čekamo razvoj situacije da ju instaliramo u nekom objektu i počnemo raditi za naše pčelare. Mi se nadamo da za početak dajemo uslugu našim pčelarima, članovima naše udruge koji bi sami svoj vosak prerađivali u satne osnove tako da znaju s čim raspolažu i koja je kvaliteta voska. Nadamo se da će satna osnova biti dobre kvalitete i zbog toga će biti i kvalitetniji razvoj pčelinjih zajednica, opstanak pčelinjih zajednica i kvaliteta meda. Biti će zdravije pčele, a čim su zdravije pčele znači kompletnije zdravlje cijelog sistema. Osobno bih se ponovo zahvalio Gradu i gradonačelniku Josipu Miletiću koji su shvatili ozbiljnost situacije te nam pomogli financijski da to isplatimo jer mi nismo bili u stanju cijelu liniju isfinancirati s obzirom da ćemo imati još dodatnih troškova za uređenje prostora gdje će biti linija. Grad nam je izašao u susret s jednokratnom pomoći od 25000 kuna bez koje sigurno nebi mogli realizirati kupnju ovog vrlo važnog stroja za dobrobit cjelokupne zajednice. Uvjereni smo da ćemo mi to gradu vratiti kroz naše aktivnosti, kroz zdravlje pčela, pčelinjih zajednica i građana te da će opstanak biljne raznolikosti puno zdravije utjecati na sve oko nas.
Uz nabavku ovog stroja predsjednik Špoljarić je i napomenuo sa čim se sve pčelarska udruga susreće, što im sve zadaje probleme i što bi se po njihovom mišljenju trebalo promijeniti.
“Naša udruga pokriva prostor nekadašnje bivše općine Našice i ukupno imamo 103 člana i 5200 pčelinjih zajednica. To je unazad tri do četiri godine povećanje od tridesetak posto i zbog toga smo i ušli u ovu investiciju. U zadnje vrijeme veliki broj ljudi počeo se baviti pčelarstvom što zbog hobija, što zbog nedostatka financijskih sredstava kako bi si popravili financijsku situaciju. Prioritet nam je zdravlje pčelinjih zajednica jer smo svjesni činjenice da pčele ne mogu same preživjeti u prirodi bez dodatne pomoći čovjeka zbog raznih špricanja i sve većih klimatskih promjena. Naša je glavna želja da naše pčele imaju zdrave košnice, da se leglo razvija u zdravoj okolini, da budu čiste i zdrave satne osnove, te da vosak bude čist jer samim time će i cijela zajednica biti zdravija.
Unazad nekoliko godina proizvodnja meda je ispod prosjeka, a naročito je bila loša prošla godina. , Ove se godine ipak nadamo kako se situacija poboljšava te da ćemo imati od 120 do 150 tona kvalitetnog meda. Više se ne nadamo prosjeku po košnici koja je do nedavno iznosila 40 do 50 kg, već bi bili zadovoljni i sa prinosom od 30 do 35 kg po košnici. To naravno ovisi o mikrolokaciji, ali i o drugim čimbenicima koji itekako utječu na prinos meda.”
O pravom stanju na hrvatskom tržištu meda, koje je prema njegovim riječima vrlo loše i trebalo bi se popraviti je rekao.
“Naši otkupljivači su se nažalost orijentirali na uvoz, što nas domaće pčelare itekako pogađa jer mi smo imali 20% prosječne proizvodnje, a oni ni to nisu željeli otkupiti. Nama nikako nije jasno zašto se to radi na taj način i kome je u interesu uvoziti lošiji med od domaćeg za koji mi garantiramo kvalitetom. Situacija ove godine nije ni malo bolja jer želja otkupljivača je otkupiti naš najkvalitetniji med od bagrema za samo 26 kuna, a što se tiče meda od repice, nude nam isto tako jako malu cijenu od samo 16 kuna. Čak je i ministar intervenirao jer smo ga upozorili na sve ove probleme te je i usvojen novi pravilnik po kojemu otkupljivači i uvoznici meda moraju na teglicama napisati odakle je med i njegov sastav. Sada je na teglicama u trgovačkim centrima vidljivo samo da li je med iz EU-a ili izvan EU-a, ali se stvarne pojedinosti iz toga ne mogu vidjeti. Ti veliki sustavi su toliko organizirani te nas ucjenjuju pri izvozu meda jer zahtijevaju da mi naš med izvozimo u bačvama a ne u teglicama što nije dobro jer postoji mogućnost zloupotrebe, tj. tada se naš med može miješati s tuđim medom upitnog porijekla i sastava. Nažalost naša saznanja su vrlo razočaravajuća jer se med izvan EU-a može nabaviti po smiješnoj cijeni od 8 do 10 kuna, a toliko otprilike košta i boca flaširane vode. To je žalosno, ali i opasno jer mi dobro znamo što je sve potrebno za proizvodnju kvalitetnog meda i med koji košta 8 kuna nikako ne može konkurirati kvaliteti našeg meda. Med se kupuje među ostalim i zbog zdravstvenih potreba, a ukoliko čovjek konzumira nekvalitetan med to ne može djelovati kao lijek i to mi ne želimo. Nadamo se poboljšanju situacije na našem tržištu i vjerujemo da će novi pravilnik tome doprinjeti.” – rekao je među ostalim predsjednik pčelarske udruge “Pčela” Našice gospodin Željko Špoljarić.