Dan planeta Zemlje

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježava se pod sloganom Planet vs. Plastika. Cilj je potaknuti smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, reduciranje proizvodnje svih vrsta plastike za 60% do 2040. U posljednjih 50 godina polimeri plastike toliko su pojednostavili život ljudi da je život bez plastike iz današnje perspektive teško zamisliv. Međutim istodobno smo ju toliko raširili okolišem da su rijetki dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom.

Mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima. Zabilježeno je više pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Upotreba umjetno sintetiziranih polimera koje nazivamo plastikom od pedesetih godina 20. stoljeća do danas preplavila je naš svijet i promijenila način na koji živimo. Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je u nekoliko desetljeća postala nezamjenjiv materijal široke uporabe.

Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte

Dugački polimerni lanci su vrlo stabilni, a od plastičnih predmeta se uslijed upotrebe ili protekom vremena otkidaju mali fragmenti plastike. Dijelove veličine od 0,1 μm do 5 mm nazivamo mikroplastikom, a manji fragmenti spadaju u nanoplastiku. Takvi sitni dijelovi plastike lagano se prenose i šire po okolišu, a pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu. Osim toga pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.

Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta.

Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Oko 98 % plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 % globalnog proračuna ugljika do 2040.

Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32% uputi na recikliranje, 43% na spaljivanje/suspaljivanje, a 25% odloži na odlagališta. Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 % ga potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 % i 85 % otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne količine.

Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje.

Pročitajte još