Marija Purgar Filjak (27), studentica doktorskog studija Oceanologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dobila je prestižnu Fulbright stipendiju i devet mjeseci provest će u SAD-u. Stipendija se dodjeljuje za istraživanje i usavršavanje na sveučilištima u SAD-u, a natječaj svake godine raspisuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu.
Od 2021. godina zaposlena je kao asistentica-doktorandica u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Bavi se obradom podataka, modeliranjem i meta-analizama. Svoja istraživanja predstavljala je na konferencijama u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Nizozemskoj. Prije tri godine diplomirala je zaštitu prirode i okoliša na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a školovala se i na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.
S Marijom smo razgovarali u njezinoj rodnoj Beljevini, naselju u Općini Đurđenovac, gdje je bila na godišnjem odmoru u obiteljskoj kući. Na njezinom licu vidjela se sreća i radost. Stipendija je za nju važan korak. Detaljno je opisala proces koji je potrebno proći.
“Fulbright stipendiju financira Vlada SAD-a i radi se o jednoj od najkompetitivnijih na koje se kandidati mogu prijaviti. Prijavljuje se puno kandidata, ali dodjeljuje samo jedna stipendija za doktoranda u Hrvatskoj. Proces prijave je trajao više od mjesec dana. Treba pripremiti puno dokumentacije, napisati motivacijski esej i priložiti prijedlog znanstvenog istraživanja. Najbolji kandidati pozvani su na intervju i oni koji prođu, pristupaju polaganju testa iz engleskog. Mora biti položen s izvrsnim rezultatom u govoru i pismu. Vjerovala sam u svoju prijavu i mogućnost dobivanja stipendije, ali opet, ostala sam iznenađena kada mi je javljeno da sam je dobila.” – ispričala nam je beskrajno jednostavna i skromna buduća studentica prestižnog Sveučilišta Emory u Atlanti u saveznoj državi Georgia, jednom od top 25 sveučilišta od ukupno 439 u SAD-u. Kaže da će joj studiranje u Americi omogućiti dodatno stjecanje znanja o novim metodama obrade podataka u ekologiji.
“Imam nekoliko pitanja na koja želim dobiti odgovor, između ostalog koliko je cjelokupna ekološka literatura otvorena, koliko ljudi u ekologiji dijeli svoje podatke i analitički kod, postoje li konflikti interesa, koliko je studija u ekologiji registrirano i još mnoštvo drugih pitanja.” – ističe simpatična Marija.
Uzbuđena je i njezina obitelj – suprug Filip, majka Dragica, brat Ivan i njegova supruga Anamarija. “Obitelj mi je najveća podrška, a odmah potom moje radne kolege. Obitelj je jako uzbuđena i ponosna. Mama je posebno sretna. Zahvalna sam na svemu što je učinila za brata i mene. Puno se, nakon očeve smrti, odricala da bismo mi uspjeli u životu. Njezina ljubav i moralna snaga uvijek me iznova motiviraju. Suprug Filip je svjedočio brojnim neprospavanim noćima za vrijeme rada na doktoratu. Njegova podrška kroz sve izazove bila je neprocjenjiva i sada zajedno putujemo u Ameriku.” – rekla je Marija.
Mladim ljudima, Marija je poručila da se ne boje, da vjeruju u sebe i svoje ciljeve i da budu okruženi pozitivnim ljudima.
“Važno je da budu svoji, jer uz ovaj ubrzani način života lako je izgubiti osjećaj vlastite vrijednosti. Neka se ne boje postavljati pitanja i neka se ne boje pogriješiti.” – poručuje Marija Purgar Filjak.
Na upit gdje se vidi u budućnosti, Marija nam je odgovorila u Hrvatskoj.
“Dugoročno, želim živjeti u Hrvatskoj i ako bude prilike voljela bih se vratiti u Slavoniju. Zagreb je lijep grad s mnoštvo događanja, ali ponekad mi nedostaje mir koji ovdje imam.” – zaključuje mlada znanstvenica.
U nepune tri godine objavila je osam znanstvenih radova. Četiri koautorska i isto toliko prvo autorskih, od kojih dva u Nature Ecology and Evolution časopisu. Ove godine je sa svojim mentorima, dr. sc. Tinom Klanjščekom i dr. sc. Anticom Čulinom, dobila Godišnju nagradu Instituta Ruđer Bošković za najbolje znanstvene radove i poseban doprinos u popularizaciji znanosti, a s ciljem poticanja produktivnosti i inovativnosti znanstvenika te, dugoročno, stvaranjem djelotvornog poticajnog znanstvenog sustava koji će stimulirati konkurentnost i počivati na najsposobnijim znanstvenicima.
Izvor: Snježana Fridl